|
Vatikan, 25. prosinca 2007. (Radio Vatikan) -
Danas je, točno u podne, na Trgu svetoga Petra pred brojnim mnoštvom
hodočasnika papa Benedikt XVI. održao nagovor i čestitao Božić na 63 jezika
svijeta, među kojima i na hrvatskome, prije blagoslova URBI et ORBI.
"Dan nam presveti osvanu: Dođite, narodi, poklonite se Gospodinu, jer danas
siđe na zemlju svjetlost velika" (Božićna danja misa, pjesma prije
Evanđelja).
Draga braćo i sestre! "Dan nam sveti osvanu". Dan velike nade: danas se
rodio Spasitelj čovječanstva! Rođenje djeteta obično donosi svjetlo nade
svima koji ga uzdrhtali očekuju. Kad se rodio Isus u betlehemskoj špilji,
"svjetlost velika" pojavila se na zemlji; velika nada ušla je u srce onih
koji su ga čekali: "lux magna", pjeva liturgija ovoga božićnoga dana. Nije,
naravno, bila "velika" na način ovoga svijeta, jer su je isprva mogli
vidjeti samo Marija, Josip, nekoliko pastira, potom mudraci, starac Šimun,
proročica Ana: oni koje je Bog unaprijed izabrao. Pa ipak, u skrovitosti i
tišini te svete noći za svakoga je čovjeka upaljena svjetlost blistava koja
ne može zaći; došla je na svijet velika nada koja donosi radost: "I Riječ
tijelom postade i nastani se među nama i vidjesmo slavu njegovu" (Iv 1,14).
"Bog je svjetlost – kaže Ivan – i tame u njemu nema nikakve" (1Iv 1,5). U
Knjizi Postanka čitamo kako u počecima ovoga svijeta, "zemlja bijaše pusta i
prazna; tama se prostirala nad bezdanom". "I reče Bog: 'Neka bude
svjetlost!' I bi svjetlost" (Post 1,2-3). Božja stvoriteljska Riječ – na
hebrejskom Dabar, na latinskom Verbum, na grčkom Logos – Svjetlost je, izvor
života. Sve je postalo po Logosu i bez Njega ništa nije postalo od svega što
postoji (usp. Iv 1,3). Eto zašto su sva stvorenja u svome temelju dobra i u
sebi nose pečat Boga, iskru njegove svjetlosti. Ipak, kad se Isus rodio od
Djevice Marije, sama je Svjetlost došla na svijet: "Bog od Boga, Svjetlo od
Svjetla" ispovijedamo u Vjerovanju. U Isusu je Bog postao ono što nije bio,
ostajući ono što je bio: "svemoć je ušla u dječje tijelo, a nije bila lišena
vlasti nad svemirom" (usp. Augustin, Serm 184,1 o Božiću). Postao je
čovjekom Onaj koji je stvoritelj čovjeka, da svijetu donese mir. Stoga u
božićnoj noći čete anđela pjevaju: "Slava na visinama Boga, a na zemlji mir
ljudima, miljenicima njegovim" (Lk 2,14).
"Danas siđe na zemlju svjetlost velika". Svjetlost Kristova nositeljica je
mira. U misi polnoćki euharistijsko bogoslužje započelo je upravo ovom
pjesmom: "Danas nam s neba pravi mir siđe" (ulazna antifona). Dapače, samo
"velika" svjetlost koja se pojavila u Kristu može ljudima podariti "pravi"
mir: eto zašto je svaki naraštaj pozvan primiti ga, primiti Boga koji je u
Betlehemu postao jedan od nas rekao je papa Benedikt XVI.
Ovo je Božić! Povijesni događaj i otajstvo ljubavi koje već više od dvije
tisuće godina poziva muškarce i žene svakoga vremena i svakoga mjesta. To je
sveti dan u kojem sjaji Kristova "svjetlost velika", nositeljica mira!
Naravno, da bi je se prepoznalo, da bi je se prihvatilo, potrebna je vjera,
potrebna je poniznost. Poniznost što ju je pokazala Marija koja je
povjerovala Gospodinovoj riječi i koja se prva poklonila, nagnuta nad
jaslama, plodu svoje utrobe; poniznost što ju je pokazao Josip, čovjek
pravedan, koji je imao hrabrost vjere te je radije bio poslušan Bogu nego da
pazi na svoj dobar glas; poniznost kakvu su imali pastiri, siromašni i
nepoznati pastiri, koji su primili navještaj nebeskoga glasnika i pohitali
do špilje gdje su našli tek rođeno dijete te se, puni divljenja, poklonili
hvaleći Boga (usp. Lk 2,15-20). Maleni, siromasi duhom, to su protagonisti
Božića, kako jučer tako i danas; vjekovni protagonisti govora o Bogu,
neumorni graditelji njegova Kraljevstva pravde, ljubavi i mira nastavio je
nadalje Sveti Otac.
U tišini betlehemske noći Isus se rodio, a brižne su ga ruke primile. A
sada, na ovaj naš Božić, dok i dalje odjekuje radostan navještaj njegova
otkupiteljskog rođenja, tko je spreman otvoriti mu vrata svoga srca?
Muškarci i žene našega vremena, i nama Krist dolazi donijeti svjetlost, i
nama dolazi podariti mir! No tko bdije, u noći sumnje i nesigurnosti, srca
budna i s molitvom? Tko iščekuje zoru novoga dana održavajući upaljenim
plamen vjere? Tko ima vremena slušati njegovu riječ i dozvoliti da ga
obuhvati privlačnost njegove ljubavi? Da! Svima je upravljena njegova poruka
mira; svima dolazi ponuditi sebe sama kao sigurnu nadu spasenja. Kristova
svjetlost koja dolazi rasvijetliti svako ljudsko biće, neka konačno zasja i
neka bude utjeha svima koji se nalaze u tminama bijede, nepravde, rata;
svima kojima je još uvijek zanijekano pravo na sigurniji život, na zdravlje,
na školovanje, na stalno zaposlenje, na puno sudjelovanje u građanskoj i
političkoj odgovornosti bez nasilja, te na promjenu onih situacija koje
vrijeđaju ljudsko dostojanstvo. Žrtve krvavih oružanih sukoba, terorizma i
nasilja svake vrste, koji nanose nečuvene patnje čitavim narodima, na
poseban su način oni najranjiviji, djeca, žene i starije osobe. Dok etničke,
vjerske i političke napetosti, nestabilnost, suparništva, sukobi, nepravde i
diskriminacije, koje kidaju unutarnji ustroj mnogih zemalja, zaoštravaju
međunarodne odnose. A u svijetu sve više raste broj selilaca, prognanika,
iseljenih i zbog čestih prirodnih nepogoda, što je često posljedica
zabrinjavajućih promjena u okolišu istaknuo je Papa.
Na ovaj dan mira misli se upravljaju ponajprije onamo gdje odjekuje tutnjava
oružja: prema izmučenim područjima Darfura, Somalije i sjevera Demokratske
Republike Kongo, prema graničnom području između Eritreje i Etiopije, prema
čitavom Bliskom istoku, a posebice Iraku, Libanonu i Svetoj zemlji, prema
Afganistanu, Pakistanu i Šri Lanki, prema balkanskom području i prema
tolikim drugim kriznim žarištima koja su nažalost često zaboravljena.
Djetešce Isus neka donese utjehu svima koji su u kušnji, a odgovornima u
vlasti neka udijeli mudrost i odvažnost da traže i nađu humana, pravedna i
trajna rješenja. Na žeđ za smislom i vrijednostima koja se osjeća u
današnjem svijetu, na potragu za blagostanjem i mirom koja obilježava život
cijeloga čovječanstva, na očekivanja siromašnih, Krist, pravi Bog i pravi
Čovjek, odgovara svojim rođenjem – Božićem. Pojedinci i narodi ne moraju ga
se bojati, prepoznati i primiti: s Njime "svjetlost jasna" rasvjetljuje
obzorje čovječanstva; s Njime započinje "sveti dan" koji nema zalaza. Neka
ovaj Božić svima doista bude dan radosti, nade i mira – poželio je papa
Benedikt XVI. "Dođite se svi pokloniti Gospodinu". S Marijom, Josipom i
pastirima, s mudracima i nebrojenom četom poniznih klanjatelja novorođenoga
Djetešca, koji su kroz stoljeća prihvatili otajstvo Božića, i mi, braćo i
sestre sa svakoga kontinenta, dozvolimo da se svjetlost ovoga dana proširi
posvuda: neka uđe u naša srca, rasvijetli i ugrije naše domove, donese
spokoj i nadu u naše gradove, podari svijetu mir. To je moja želja vama koji
me slušate. Želja mi je da se upravlja ponizna i pouzdana molitva Djetešcu
Isusu, da njegova svjetlost razagna svaku tamu iz vašega života te vas
ispuni ljubavlju i mirom. Gospodin, koji je u Kristu zasjao svojim
milosrdnim licem, neka vam podari svoju radost i učini vas glasnicima
njegove dobrote. Sretan Božić! – ovom srdačnom čestitkom završio je svoj
nagovor Sveti Otac.
|
