|
Vatikan, 12. studenoga 2007. (Radio Vatikan) -
Moliti se za one koji se posvećuju medicinskome istraživanju i za
zakonodavce, kako bi uvijek gajili duboko poštovanje prema ljudskome životu,
od začetka do prirodne smrti – to je molitvena nakana Svetoga oca za mjesec
studeni. Benedikt XVI. je obrani čovjeka i njegova dostojanstva posvetio
veliki dio svoga učiteljstva. Nikada ne treba rabiti znanost protiv
ljudskoga života i njegova dostojanstva, nego u njegovu službu – od početaka
svoga pontifikata Benedikt XVI. ističe neupitnost toga načela. Obrana života
nije katolički interes, nego služenje čovjeku. Ovdje ne zastupamo katoličke
interese, nego blagodat čovjeka, Božjega stvorenje – ustvrdio je Papa 30.
svibnja 2005. godine govoreći talijanskim biskupima.
Crkva nije neprijateljica znanosti, nego upozorava na etičke posljedice
sadržane u znanstvenome i tehnološkome napretku, poglavito u medicinskome
istraživanju – ustvrdio je Papa govoreći 23. prosinca 2005. godine
britanskome veleposlaniku. Govoreći pak članovima Papinske akademije za
život, Papa je 27. veljače podsjetio kako Bog ne čini razliku između djeteta
začetoga u majčinskoj utrobi, rođenoga i odrasla čovjeka, jer u svakome vidi
otisak svoje slike i prilike. Ne može se dakle bez ograničenja provoditi
medicinsko istraživanje. Crkveno je učiteljstvo uvijek proglašavalo svetost
i nepovrjedivost ljudskoga života, od začeća sve do prirodne smrti. Ovaj se
moralni sud odnosi na početak života embrija, prije negoli se ugnijezdi u
majčinsko krilo koje će ga tijekom devet mjeseci čuvati i hraniti sve do
trenutka rađanja.
Ljudsko biće, Božji nacrt, nikada ne smije postati sredstvo. Papa se u
nagovoru Zboru za katolički odgoj 1. travnja osvrnuo na antropološko
pitanje. Uvijek valja upozoravati da ljudsko biće ne može biti žrtvovano
uspjesima znanosti i tehnike, stoga je veoma važno takozvano antropološko
pitanje koje mi, nasljednici humanističke tradicije utemeljene na kršćanskim
vrednotama, moramo promatrati u svjetlu načelâ koja nadahnjuju našu
civilizaciju. Papa se 6. studenoga 2006. godine na audijenciji Papinskoj
akademiji za znanosti ponovno osvrnuo na pravu vrednotu znanstvenoga
napretka. Čovjek se ne može u znanost i tehnologiju tako radikalno i
bezuvjetno pouzdati da vjeruje kako znanstveni i tehnološki napredak mogu
razjasniti sve i odgovoriti na sve egzistencijalne i duhovne potrebe.
Znanost – rekao je Sveti Otac – ne može zamijeniti filozofiju i objavu
iscrpno odgovarajući na čovjekova iskonska pitanja: o smislu života i smrti,
o unutarnjim vrednotama, te samoj naravi napretka.
Papa se u govoru Diplomatskome zboru pri Svetoj Stolici 8. siječnja 2007.
godine ponovno osvrnuo na znanstveno istraživanje ističući opasnosti
povezane sa znanošću bez pravila. Ponekad se napadi na život – ustvrdio je
Benedikt XVI. – vrše pod izlikom znanstvenoga istraživanja. Sve je češće
uvjerenje – dodao je – da znanstveno istraživanje nema drugih zakona osim
onih koje ono želi priznati i da nema granica njegovim mogućnostima. Papa je
29. listopada, govoreći katoličkim ljekarnicima, ponovno dignuo glas u
obranu dostojanstva čovjeka, poglavito bolesnoga. Nijednu se osobu ne smije
nepromišljeno rabiti kao predmet terapijskih pokusa. Traženje dobra za
čovječanstvo ne smije štetiti liječenim osobama – zaključio je Papa.
|
