|
Papa ističe kako se
mir mora očuvati u svakom obliku političkog
suživota i na svim razinama, progovara o uzrocima
i korijenima terorizma, nužnosti razoružanja te
važnosti obnove međunarodnih organizacija kako bi
bile dorasle novim izazovima i opasnostima koje
prijete današnjem
svijetu
Vatikan, 13. prosinca 2005. (IKA) – "U miru je istina" naslov
je prve poruke pape Benedikta XVI. u povodu
Svjetskog dana mira koja je predstavljena danas
13. prosinca u Vatikanu. Papinu poruku za Svjetski
dan mira, koji se slavi 1. siječnja 2006.,
predstavili su predsjednik Papinskog vijeća za
pravdu i mir kardinal Renato Raffaele Martino te
tajnik i podtajnik toga Papinskog vijeća mons.
Giampaolo Crepaldi i Frank J. Dewane.
U
središte prve poruke u svom pontifikatu u povodu
Svjetskog dana mira 2006. Papa je, kako je u svome
predstavljanju istaknuo kardinal Martino, stavio
razmišljanje o istini, povezavši njezine različite
dimenzije s različitim pitanjima koja se tiču mira
u suvremenom svijetu. Poruka je podijeljena u
četiri dijela, a u svakom se od njih tema mira
progresivno obrađuje u odnosu na različite vidike
istine mira, teme koja je vrlo draga Drugom
vatikanskom koncilu. Sama pak tema istine
predstavlja jedan od stožera učenja pape Benediktu
XVI. U prvom dijelu se ističe smisao i vrijednost
povezanosti mira, istine i laži, u drugom se
istinu mira promatra u kontekstu konkretne ratne
situacije, u trećem se istinu mira obrađuje u
uskoj povezanosti s tragičnom i razornom
stvarnošću terorizma, a u četvrtom se ističe
hitnost poduzimanja nužnih koraka kako bi se
ponovno pokrenuo, nadasve na razini međunarodne
zajednice, politički proces razoružanja.
Papa osobito u svojoj poruci ističe da je
potreba za mirom u čovjekovu srcu toliko duboko
ukorijenjena da ju ne može ugušiti nijedan grijeh.
Mir mora biti očuvan u svakom obliku političkog
suživota i na svim razinama, jer pripada općoj
ljudskoj naravi. Papa posebno upozorava kako se
mir ne postiže isticanjem vlastite različitosti,
što je tipično za pretjerane nacionalizme koji su
bili i jesu u pozadini krvavih sukoba. Mir,
naprotiv, ističe Papa, ostaje vjerodostojan i
provediv projekt kada postoji puno vrednovanje
osjećaja pripadnosti istoj ljudskoj obitelji.
Pritom Papa podsjeća na već tradicionalni papinski
nauk da se mir ne sastoji u pukoj odsutnosti rata,
već zahtijeva jednu puninu ostvarenja za osobe i
narode.
Papa u svojoj poruci osuđuje terorizam
te ističe kako njegov izvor treba tražiti s jedne
strane u nihilizmu, a s druge u fanatičnom
fundamentalizmu. Njihov je odnos prema istini, te
dakle prema istini mira, potpuno pogrešan: dok
nihilisti niječu postojanje svake istine,
fundamentalisti smatraju da su jedini koji
posjeduju istinu. I premda imaju različite uzroke
i očitovanja koja se ispoljavaju u vrlo različitim
kulturnim kontekstima, nihilizam i fundamentalizam
imaju nešto zajedničko: prijezir prema čovjeku i
prema njegovu životu. U temelju toga tragičnog
zajedničkog ishoda stoji izokretanje pune istine o
Bogu: nihilizam niječe njegovo postojanje i
njegovo djelo providnosti u ljudskoj povijesti,
fundamentalizam pak izobličuje lice milosrdnog
Boga koji ljubi čovjeka.
Papa ipak sa
zadovoljstvom primjećuje kako se broj oružanih
sukoba u svijetu smanjio, što se može zahvaliti
više čimbenika: završetku kolonijalističkog
razdoblja, svršetku hladnoga rata ali također i
naporima međunarodne zajednice upravljenim
obustavljanju i sprječavanju sukoba. Ipak sama ta
činjenica ne smije navesti na gajenje površnog
optimizma jer se ne smiju podcijeniti brojne
situacije u kojima je sukob poput ognja ispod
pepela koji prijeti da se ponovno razbukta. U
svezi s tim Papa ističe dvije situacije. Kao prvu
navodi odgovornost vlada koje, namjesto da vrše
svoju legitimnu vlast za odgovorno promicanje
mira, tu vlast koriste za to da u ljudima
raspiruju osjećaj prijezira prema ostalim narodima
i nacijama. Drugu situaciju predstavljaju neke
vlade odlučne koristiti nuklearnu energiju kako bi
svoje zemlje opskrbili strašnim i ubojitim
oružjima, u lažnom uvjerenju da jamče sigurnost
svoga pučanstva. Istina mira, međutim, kako ističe
Papa, zahtijeva da svi – kako vlade koje već dugo
vremena posjeduju nuklearno oružje tako i one koje
ga tek kane nabaviti – okrenu novu stranicu u
svojoj politici te donesu jasne i čvrste odluke
upravljene postupnom i dogovornom nuklearnom
razoružanju. U tome kontekstu Papa je upozorio
kako su troškovi za proizvodnju i trgovinu oružjem
u porastu. Naveo je i podatak kako su u 2004.
godini države za oružje potrošile više od trilijun
dolara, što je oko 160 dolara po stanovniku
planete. Kakva se budućnost mira može očekivati
ako se nastavi ulagati u proizvodnju oružja i u
izume novih vrsta oružja?, pita se Papa.
U
posljednjem dijelu svoje poruke Papa se osvrće na
rad međunarodnih organizacija, osobito
Organizaciju ujedinjenih naroda, te ih poziva da
se vrate načelima na kojima počivaju njihovi
temelji koji će im omogućiti institucionalnu
obnovu i pomoći da u svome radu budu dorasli novim
i promijenjenim potrebama suvremenog svijeta. Što
se tiče UN-a, ističe se kako ta organizacija, u
dobu označenom globalizacijom, ostaje nužno oruđe
kako bi se u svijetu afirmirale ljudske
vrijednosti pravednosti, solidarnosti i mira.
Međunarodne su organizacije, u konačnici, pozvane
odjelotvorivati kako pravo na mir tako i pravo na
razvoj siromašnih, ističe Papa u svojoj poruci za
Svjetski dan mira 2006.
|
