|
Kompendij socijalnoga nauka Crkve
iscrpno je predstavio predsjednik Papinskog vijeća Iustitia et pax kardinal
Renato Raffaele Martino
Zagreb, 24. travnja 2006. (IKA) –
Hrvatsko izdanje Kompendija socijalnoga nauka Crkve, u kojemu su na sustavni
način iznesena i razložena glavna uporišta tradicionalnoga i suvremenog
katoličkog socijalnog nauka, predstavljen je u ponedjeljak 24. travnja u Tribini
grada Zagreba. Radi se o jednome od najvažnijih crkvenih dokumenata posljednjih
godina, koji je po nalogu pape Ivana Pavla II. izradilo Papinsko vijeće Iustitia
et pax. Kompendij je u hrvatskome prijevodu objavljen krajem 2005. godine u
izdanju Kršćanske sadašnjosti, Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve HBK
i Komisije HBK Justitia et pax.
Kompendij socijalnoga nauka Crkve iscrpno je predstavio predsjednik Papinskog
vijeća Iustitia et pax kardinal Renato Raffaele Martino. U prvome dijelu
Kompendija govori se o pretpostavkama, o prirodi te o načelima socijalnoga nauka
Crkve. U drugome dijelu u sedam poglavlja obrađene su klasične teme socijalnoga
nauka – obitelj, ljudski rad, gospodarski život, politička zajednica,
međunarodna zajednica, očuvanje okoliša i promicanje mira. Treći dio donosi niz
uputa za primjenu socijalnoga nauka u pastoralu Crkve i životu vjernika. U
predstavljanju se kardinal Martino posebno zadržao na pojmu općega dobra, načelu
supsidijarnosti, odnosu etike i ekonomije, reguliranju tržišta, doprinosu
kršćana političkoj zajednici i demokraciji, očuvanju prirode i promicanju mira.
Pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u
Zagrebu dr. Stjepan Baloban na predstavljanju je istaknuo kako Kompendij nudi
upravo ono što u Hrvatskoj nedostaje, a to je pobuditi u pojedincima i skupinama
svijest o zaštiti dostojanstva svakoga čovjeka, bez obzira o kojem se čovjeku
ili skupini radilo. Pri tome je ukazao kako je u današnjem vremenu u Hrvatskoj
ugrožen čovjek, bilo da je riječ o radu nedjeljom, o nezaposlenima, o
diskriminaciji pri zapošljavanju primjerice žena koje namjeravaju roditi, o
mladim ljudima koji traže, a ne nalaze posao ili o potrošačima koji mogu biti na
različite načine manipulirani. Predstavljajući Kompendij, dr. Baloban je
istaknuo da je riječ o dokumentu koji na jasan, jezgrovit i na svima razumljiv
način daje odgovor na veoma važna pitanja za hrvatsku situaciju, tj. što je to
socijalni nauk Crkve i na koji način može biti koristan.
Govoreći o socijalnome nauku Crkve, dr. Baloban je kazao da je on do 1990.
godine bio slabo prisutan i u hrvatskoj teologiji, a gotovo nepoznat među
vjernicima te da je puno toga na različitim razinama učinjeno nakon 1990.
godine, od održavanja predavanja, tribina, davanja većeg značenja socijalnom
nauku Crkve na teološkim učilištima do organiziranja većih susreta vjernika
laika. Dr. Baloban je spomenuo da je Hrvatska biskupska konferencija osnovala
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve koji je različitim aktivnostima i
objavljivanjem knjiga trajno prisutan u hrvatskoj javnosti. Također je podsjetio
da je 2000. godine na KBF-u u Zagrebu osnovana Katedra socijalnog nauka Crkve
koja na znanstveni način promiče socijalni nauk Crkve. Istaknuo je i da su u
hrvatskoj javnosti, posebno medijima veliko značenje imale i poruke hrvatskih
biskupa sa socijalnom tematikom. Na predstavljanju je dr. Baloban također ukazao
na činjenicu da se u Crkvi u Hrvatskoj slabo poznaje socijalni nauk kako među
crkvenim službenicima tako i među vjernicima laicima. Pri tome je zaključio da
bi središnja poruka Kompendija mogla glasiti: nema potpune kršćanske formacije
bez socijalnog nauka Crkve kao uporišta kako među vjernicima laicima tako
posebno među svećenicima, redovnicama i redovnicima. Komentirajući kako u
Hrvatskoj nedostaje javna rasprava o bitnim pitanjima sadašnjosti i budućnosti,
dr. Baloban je ocijenio da Kompendij nudi izvrsnu podlogu za interdisciplinarnu
raspravu, jer polazi od kršćanskog shvaćanja dostojanstva ljudske osobe,
predlažući svima kao temelj cjeloviti i integralni humanizam. Upravo preko SNC,
a posebno Kompendija, mogla bi se u hrvatskoj javnosti pokrenuti javna rasprava
o bitnim pitanjima hrvatske sadašnjosti i budućnosti kao što su: posljedice
naslijeđenog mentaliteta, socijalna država, pitanje rada i kapitala, civilno
društvo, očuvanje nacionalnog bogatstva, put prema EU, problematika nataliteta i
uopće zaštite života, zaključio je dr. Baloban. Na početku predstavljanja
kardinal Josip Bozanić uputio je uvodnu i pozdravnu riječ te je kardinalu
Martinu svečanu uručio hrvatsko izdanje Kompendija.
Na predstavljanju su se prigodnim riječima nazočnima obratili i u ime izdavača
zamjenik gl. urednika Kršćanske sadašnjosti Stjepan Brebrić te pročelnik Centra
za promicanje socijalnog nauka Crkve mr. Gordan Črpić. |
