|
Vatikan, 30. studenoga 2007. (Radio Vatikan) -
Papa Benedikt XVI. danas je u Biblioteci Apostolske palaèe potpisao svoju
drugu encikliku, naslovljenu „Spe salvi“, a koja polazi od reèenice iz
poslanice svetoga Pavla Rimljanima (Rm 8, 24): „Ta u nadi smo spa¹eni“.
Otkupljenje, spasenje, prema kr¹æanskoj vjeri nije jednostavna èinjenica –
obja¹njava Sveti Otac u uvodu. Otkupljenje nam je dano u tom smislu ¹to nam
je darovana nada, pouzdana nada, po kojoj se mo¾emo suoèiti sa sada¹njo¹æu.
I te¹ka sada¹njost mo¾e biti ¾ivljena i prihvaæena ako ona vodi prema nekom
cilju, ako mo¾emo biti sigurni u to, i ako je taj cilj toliko velik da
opravdava napor hoda – naglasio je Papa.
Zbog toga je obilje¾je kr¹æana, po kojemu se oni prepoznaju, èinjenica da
imaju buduænost: … oni znaju da njihov ¾ivot ne zavr¹ava u praznini. Papa
nadalje istièe kako kr¹æanska poruka nije samo „informativna“, nego je
„performativna“. To znaèi da Evanðelje nije samo priopæivanje stvari koje se
mogu znati, nego je ono komunikacija koja prouzrokuje èinjenice i mijenja
¾ivot. Tamna vrata vremena, buduænosti, ¹irom su otvorena. Tko ima nadu ¾ivi
drugaèije; darovan mu je novi ¾ivot. Slijedeæi svetoga Pavla, Papa je
potaknuo kr¹æane da se ne ¾aloste kao oni koji nemaju nade, a sa svetim
Petrom nas poziva da odgovorimo svima koji nas pitaju o razlozima nade koja
je u nama.
Upoznati pravoga Boga, to znaèi primiti nadu. To su shvaæali i prvi kr¹æani,
poput Efe¾ana, koji su, prije nego ¹to su susreli Krista, imali brojna
bo¾anstva, ali su ¾ivjeli bez nade i bez Boga – napomenuo je Papa te kao
svjedoka kr¹æanske nade spomenuo svetu Josipu Bakhitu, roðenu 1869. godine u
Darfuru, u Sudanu. U dobi od 9 godina prodana je kao ropkinja. Nakon
stra¹nih ku¹nji stigla je u Italiju gdje je upoznala „veliku nadu“, nakon
èega je rekla: „ja sam voljena i ¹togod se dogodilo, mene oèekuje ta Ljubav.
Sveti je Otac potom napomenuo kako Isus nije donio dru¹tveno-revolucionarnu
poruku poput Spartaka, i nije bio borac za politièko osloboðenje, kao
Barabba ili Bar-Kochba. On je donio ne¹to potpuno drugaèije: … susret sa
¾ivim Bogom … susret s nadom koja je bila jaèa od patnji ropstva, i koja je
zbog toga iz nutrine mijenjala ¾ivot i svijet.
Krist je pravi filozof koji nam ka¾e tko je u stvari èovjek, i ¹to treba
èiniti kako bi uistinu bio èovjek. On pokazuje i put poslije smrti; samo tko
je u stanju to èiniti, pravi je uèitelj ¾ivota. On nam daje nadu koja je
ujedno i¹èekivanje i nazoènost; jer, èinjenica da ta buduænost postoji,
mijenja sada¹njost. (…) Ta nada nije ne¹to, nego Netko: ne temelji se na
stvarima koje prolaze i koje nam mogu biti oduzete, nego na Bogu koji se
daruje zauvijek. Zbog toga je to nada koja oslobaða i brojnim kr¹æanima
omoguæuje da iz ljubavi prema Kristu ostave sve, kao ¹to je uèinio sveti
Franjo, i da se suoèe s progonima i muèeni¹tvom, protiveæi se moæi
ideologije i njezinih tijela informiranja, i èineæi ih tako kadrima obnoviti
svijet.
Sveti Otac nadalje napominje kako mnogi danas mo¾da odbacuju vjeru
jednostavno zbog toga ¹to im se vjeèni ¾ivot ne èini neèim po¾eljnim. Ne
¾ele vjeèni, nego sada¹nji ¾ivot, a vjera u vjeèni ¾ivot im se, zbog toga,
vi¹e èini kao prepreka. Sada¹nja kriza vjere – nastavlja nadalje Papa –
ponajvi¹e je kriza kr¹æanske nade. Obnavljanje izgubljenoga raja vi¹e se ne
oèekuje od vjere, nego od tehnièko-znanstvenoga napretka, iz kojega æe –
tako se smatra – proiziæi „kraljevstvo èovjeka“. Nada tako postaje „vjera u
napretku“, utemeljena na dva sto¾era: na razumu i slobodi, koji kao da sami
od sebe, jamèe novu savr¹enu ljudsku zajednicu. Kraljevstvo razuma se
oèekuje kao novo stanje èovjeèanstva koje je postalo potpuno slobodno –
napomenuo je Papa te spomenuv¹i potom Francusku i marxistièku revoluciju,
istaknuo kako je glavna Marxova pogre¹ka bila to ¹to je zaboravio èovjeka i
njegovu slobodu. Vjerovao je da ako u jednom trenutku sredi gospodarstvo, da
bi sve bilo na svom mjestu. Njegova je glavna pogre¹ka materijalizam. Recimo
to na vrlo jednostavan naèin – pi¹e Sveti Otac – èovjeku treba Bog, inaèe je
on bez nade. Èovjeka nikada ne mo¾e otkupiti jednostavno neka vanjska
struktura. Tko obeæava bolji svijet koji bi neopozivo trajao zauvijek, taj
daje la¾na obeæanja. Tako grije¹e i oni koji vjeruju da èovjek mo¾e biti
otkupljen kroz znanost. Znanost mo¾e i uni¹titi èovjeka i svijet. Ne
otkupljuje èovjeka znanost. Èovjek se otkupljuje ljubavlju. Bezuvjetnom,
apsolutnom ljubavlju: Istinska velika ljudska nada, koja ostaje unatoè svim
razoèaranjima, mo¾e biti samo Bog – Bog koji nas je volio i voli nas i sada
sve do kraja.
Papa potom istièe èetiri mjesta na kojima se upoznaje i vje¾ba nada. Prvo je
molitva – napomenuo je Sveti Otac, te spomenuv¹i iskustvo vijetnamskoga
kardinala Van Thuana, koji je 13 godina bio u zatvoru, od kojih 9 u samici,
naglasio kako u stanju naizgled potpunoga oèaja, slu¹anje Boga, i moguænost
razgovora s Njime, za njega je bilo jaèanje nade. Uz molitvu, tu je
djelovanje, ali i trpljenje je – prema Papinim rijeèima - mjesto primanja
nade. Naravno, treba uèiniti sve moguæe kako bi se patnja ubla¾ila; meðutim,
bijeg pred boli ne ozdravlja èovjeka, nego sposobnost prihvaæanja patnje i
sazrijevanje u njoj, pronala¾enje smisla kroz jedinstvo s Kristom. Osim
toga, vrlo je va¾no znati trpjeti s drugim i za druge. Dru¹tvo koje ne
uspijeva prihvatiti trpeæe … okrutno je i nehumano dru¹tvo – napomenuo je
Sveti Otac. I na koncu, jo¹ jedno mjesto na kojemu se upoznaje nada jest
Bo¾ji sud. Vjera u konaèni sud je prije svega, i iznad svega, nada. Papa je
uvjeren da je pitanje pravednosti bitan argument, u svakom sluèaju najjaèi
argument u korist vjere u ¾ivot vjeèni. Nemoguæe je, naime, da je nepravda
povijesti posljednja rijeè. Bog je pravednost i on ju stvara. To je na¹a
utjeha i na¹a nada. Ali, u njegovoj se pravednosti nalazi i milost. To nam
daje nadu i moguænost da idemo puni pouzdanja u susret Sucu kojega poznajemo
kao na¹ega 'odvjetnika' – istaknuo je Sveti Otac, te u posljednjem odlomku
upravio svoju molitvu Mariji, zvijezdi nade, kako bi nas pouèila vjerovati,
nadati se i ljubiti zajedno s njom, i uputila nas na put prema kraljevstvu.
|
