|
Vatikan, 5. studenoga 2006. (Radio Vatikan) -
U Vatikanu se od 3. do 6. studenog održava opća skupština Papinske akademije
za znanosti, na temu „Predvidljivost u znanosti – točnost i ograničenja“, a
u središtu će radova posebice biti problem znanstvene nesigurnosti što se
tiče predviđanja potresa ili pada nebeskih tijela, ili pak neočekivane
pojave pandemija ili klimatskih promjena.
Osvrnuvši se u razgovoru za našu radio postaju
na dimenziju nesigurnosti, biskup Marcelo Sanchez Sorondo, kancelar Papinske
akademije za znanosti, kazao je kako je ona veliki pokretač istraživanja.
Znanost neće nikada moći točno odrediti sve stvari. Uvijek ima nešto što
promakne, ali ne Božjem razumu, nego našem, jer stvarnost je puno bogatija
od naše pameti – kazao je biskup.
Napomenuvši nadalje kako se vjera vrlo dobro
uklapa u temu ove skupštine, biskup je to pojasnio činjenicom da je jedan od
razloga zbog kojega su suvremeni gradovi postali potpuno, ili djelomično,
ateistički, taj što nam pokraj znanosti više ne treba Bog, jer možemo
poznavati i budućnost. Ne treba nam Božja providnost – kazao je biskup te
napomenuo kako, međutim, veliki znanstvenici ne misle tako jer, naravno, ima
područja na kojima nam znanost neće nikada moći dati odgovore, a ima i
područja s velikim pitanjima: Otkuda dolazimo? Kamo idemo? Tko smo? Znanost
može puno toga predvidjeti, i svaki puta sve više, uz pomoć matematike. Pa
ipak, ima stvari koje izmiču i samoj matematici.
Problem je stoga pokazati da ima područja na
razini razuma koji izmiču znanstvenome određivanju, te naravno i na razini
teologije. Zato je važno reći da naša vjera nije nespojiva sa znanošću;
štoviše, naša je vjera razvila suvremenu znanost – kazao je biskup Sorondo
napomenuvši kako se i Galileo Galilei razumije samo u okviru kršćanske
vjere.
|
