|
Kardinal Bozanić: Katolička crkva želi doprinijeti
da se naša zemlja što bolje pripremi za ulazak u EU |
|
Izvor: IKA Informativna katolička
agencija - http://www.ika.hr |
|
------- |
|
Tiskovna konferencija u sklopu
zasjedanja HBK
Zagreb, 27. travnja 2006. (IKA) -
Katolička crkva u Hrvatskoj želi doprinijeti da se naša zemlja što bolje
pripremi za ulazak u Europsku uniju, odnosno da što bolje sudjeluje u procesu
približavanja i ulaska u EU, izjavio je predsjednik HBK kardinal Josip Bozanić
na konferenciji za novinare 27. travnja u Tajništvu HBK na kojoj je bilo riječi
o Katoličkoj crkvi u Europi kao jednoj od važnih tema proljetnoga plenarnoga
zasjedanja hrvatskih biskupa. Na redovitome zasjedanju HBK o Katoličkoj crkvi u
Europi i u Europskoj uniji govorili su i gosti mađarski primas i predsjednik
Mađarske biskupske konferencije kardinal Peter Erdo, te generalni tajnik
COMECE-a (Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije) mons. Noel
Treanor. Na pitanje koliko Crkva može pridonijeti bržem približavanju Hrvatske
EU, kardinal je odgovorio da nije pitanje bržeg, nego boljeg ulaska u EU.
Upit ide li Hrvatska prebrzo u EU bez temeljite analize onoga što nas tamo čeka
i koliko su hrvatski građani dovoljno informirani o toj zajednici, kardinal
Bozanić je prokomentirao da ne želi suditi ide li prebrzo ili ne, istaknuvši pri
tome da je potrebno temeljito pristupiti tom odgovornom poslu. Kazao je također
da je potrebno građane što više informirati i što više ih uključiti u pojedina
pitanja koja se postavljaju pred njih i pred našu državu. Potrebno je uključiti
stručnjake i što širi krug građana kako bi se mogao postići konsenzus u narodu
jer na kraju su građani oni koji će morati donijeti odluku, izjavio je kardinal.
Kazao je da je pristupanje EU važan trenutak i važan zadatak koji donosi nove
izazove s pozitivnim, ali i s elementima koji zabrinjavaju. Pri tome je kardinal
Bozanić istaknuo da mi trebamo definirati svoj identitet i da u pregovorima
znamo dobro obrazložiti svoje interese. Onaj tko zna koji su mu interesi i koji
te interese zna obrazložiti i obraniti bit će respektiran, kazao je kardinal.
Ukazao je i da je važno razvijati konsenzus za opće dobro, tj. da građani, kad
se radi o državi ili naciji, imaju osjećaj za ono što je opće dobro i da to ima
prednost pred pojedinačnim interesima. Kardinal je izjavio i da je potrebno da
se naši pregovarači ne samo suočavaju s onim što se od nas traži nego da vide
kako se to primjenjuje u zemljama članicama, osobito koje su duže vremena u EU.
Generalni tajnik COMECE-a mons. Noel Treanor osvrnuo se na svoje predavanje
održano hrvatskim biskupima koje je započeo sa stajalištem da je Hrvatska zemlja
kandidat koja se približava Europskoj uniji, da su pregovori u tijeku i to u
trenutku kad je Unija u teškoćama. Spomenuo je pri tome da je protekle godine
Europski ustav odbačen u Francuskoj i Nizozemskoj tako da neki govore o
određenoj krizi u EU. Kazao je da Europska unija treba osjećaj građanstva svih
nas, da građani Europe vide da EU ne znači samo tržište, nego da je ona jedna
vizija koja se treba vratiti ocima utemeljiteljima. Europski proces za nas je
potreba, ali trebamo razumjeti taj projekt, kazao je mons. Treanor. Govorio je o
i djelovanju COMECE-a, koje je tijelo Katoličke crkve osnovano 1980. kako bi, uz
ostalo pratilo razvoj politike EU te kako bi promicalo dijalog Crkve i politike
na europskoj razini. Smisao prisutnosti kršćanskih Crkava pri europskim
institucijama je pridonošenje kvaliteti europske politike u svim njezinim
dimenzijama. Teme kojima se Crkve bave su socijalne, društvene, ekonomske, bave
se pitanjem selilaštva, etičkim načelima pri istraživanju i drugim pitanjima.
Na upit koliko COMECE može utjecati na politiku EU, mons. Treanor kazao je da se
od 1989. – 1990. godine može vidjeti da na razini nekih vođa u EU postoji barem
interes da čuju što Crkva kaže o pojedinim pitanjima. Kazao je i da se u nekim
europskim dokumentima o području selilaštvu i sigurnosti vidi otvorenost da se
uključe vjerska razmišljanja. Spomenuo je također da se i u nekim smjernicama
može uočiti da je uzeta u obzir javna prisutnost vjere. tj. činjenica da su
Crkve i vjere dio društva. Crkva ne traži da se vrati u konfesionalnu državu,
nego želi da ju se čuje i želi dati doprinos društvu i javnome životu, kazao je.
Kardinal Erdo hrvatskim biskupima je na zasjedanju govorio o iskustvima
Katoličke crkve u Mađarskoj u procesu približavanja EU, ali i o općim aspektima
pristupanja. Posebno je ukazao kako Europska unija može biti okvir za pomirenje
među narodima i miran suživot.
Na tiskovnoj konferenciji sudjelovao je i predsjednik Odbora za medije HBK
riječki nadbiskup Ivan Devčić. |
|
------- |
|
Veritas, 28. travnja 2006. |
|
|
|
|
Vatikan
Sveta Stolica


Informativne
stranice o Vatikanu
Vatikanske službene stranice
Vatican State
L'Osservatore Romano
Radio Vatikan na hrvatskom
Vatikanski Ured za tisak
Vatikanski muzeji
Vatikanska knjižnica
Vatikanski arhiv
Vatikanska izdavačka kuća
|
|
|
|
 |
|
|
Knjiga mjeseca
Božja tvrđava
Louis de Wohl
Izdavač:
Verbum
Split, 2008.
Biblioteka:
Stilus

Jedan od ključnih velikana
povijesti Zapada svakako je sv. Benedikt, osnivač
benediktinskoga reda, čiji je utjecaj na zapadnu kulturu
gotovo nemjerljiv i prepoznatljiv u svim sferama života – od
sveučilišta, razvoja gradova i tehničkih postignuća,
arhitekture, pismenosti itd.
U ovom povijesnom romanu poznati spisatelj Louis de Wohl,
koji je hrvatskim čitateljima poznat po romanima Koplje,
Posljednji križar, Tiho svjetlo i Drvo života, za temu ima
upravo život i djelo Benedikta Nursijskoga (oko 480.–547.) i
burno razdoblje u kojemu je živio.
Vrsnim književnim umijećem i povijesnom preciznošću,
detaljno opisujući Rim u kaosu, barbarska osvajanja i svijet
koji se urušava, de Wohl čitatelju istodobno približava
život čovjeka koji će bitno utjecati na novu civilizaciju,
koja mnogo toga ima zahvaliti upravo njegovoj viziji i
djelovanju.
Kao i ostala de Wohlova djela, i ovo je više od same
književnosti, ono je veličanstvena i detaljno iznijansirana
freska jednoga života i početaka jedne kulture koja će
preporoditi Zapad.
Veritasove knjige mjeseca
|
|
|
 |
|
|
|
Ivan Pavao II

Brojčani podaci o papinskoj službi
Ivana Pavla II.
Papa Ivan Pavao II. koji je za Petrova nasljednika
izabran 16. listopada 1978. papinsku je službu obavljao 26 godina. Time se
uvrstio u red papa s najdužim pontifikatom. Naime pontifikat Ivana Pavla II.
treći je po duljini u povijesti Crkve.

Životopis pape Ivana Pavla II. (kraća
verzija)
Ivan Pavao II. 264. je papa, odnosno 263. Petrov
nasljednik, a za rimskog je biskupa izabran 16. listopada 1978. godine.

Životopis pape Ivana Pavla II. (duža
verzija)
Karol Josef Wojtyla, 264. Petrov nasljednik i prvi
papa Netalijan od smrti - g. 1523. - Nizozemca Hadrijana VI. iz Utrechta, rodio
se 18. svibnja 1920. u Wadowicama pokraj Krakova. |
|
|
|
 |
|
|
|
Verbum Dei - Riječ Božja Propovijedi

Bogoslužje Riječi i časoslova
Molitve
Propovijedi
Liturgijski kalendar
Mise u Hrvatskoj - Raspored
|
|
|
|