Kardinal Bozanić: Katolička crkva želi doprinijeti da se naša zemlja što bolje pripremi za ulazak u EU

Izvor: IKA Informativna katolička agencija - http://www.ika.hr

-------

Tiskovna konferencija u sklopu zasjedanja HBK

Zagreb, 27. travnja 2006. (IKA) - Katolička crkva u Hrvatskoj želi doprinijeti da se naša zemlja što bolje pripremi za ulazak u Europsku uniju, odnosno da što bolje sudjeluje u procesu približavanja i ulaska u EU, izjavio je predsjednik HBK kardinal Josip Bozanić na konferenciji za novinare 27. travnja u Tajništvu HBK na kojoj je bilo riječi o Katoličkoj crkvi u Europi kao jednoj od važnih tema proljetnoga plenarnoga zasjedanja hrvatskih biskupa. Na redovitome zasjedanju HBK o Katoličkoj crkvi u Europi i u Europskoj uniji govorili su i gosti mađarski primas i predsjednik Mađarske biskupske konferencije kardinal Peter Erdo, te generalni tajnik COMECE-a (Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije) mons. Noel Treanor. Na pitanje koliko Crkva može pridonijeti bržem približavanju Hrvatske EU, kardinal je odgovorio da nije pitanje bržeg, nego boljeg ulaska u EU.

Upit ide li Hrvatska prebrzo u EU bez temeljite analize onoga što nas tamo čeka i koliko su hrvatski građani dovoljno informirani o toj zajednici, kardinal Bozanić je prokomentirao da ne želi suditi ide li prebrzo ili ne, istaknuvši pri tome da je potrebno temeljito pristupiti tom odgovornom poslu. Kazao je također da je potrebno građane što više informirati i što više ih uključiti u pojedina pitanja koja se postavljaju pred njih i pred našu državu. Potrebno je uključiti stručnjake i što širi krug građana kako bi se mogao postići konsenzus u narodu jer na kraju su građani oni koji će morati donijeti odluku, izjavio je kardinal.

Kazao je da je pristupanje EU važan trenutak i važan zadatak koji donosi nove izazove s pozitivnim, ali i s elementima koji zabrinjavaju. Pri tome je kardinal Bozanić istaknuo da mi trebamo definirati svoj identitet i da u pregovorima znamo dobro obrazložiti svoje interese. Onaj tko zna koji su mu interesi i koji te interese zna obrazložiti i obraniti bit će respektiran, kazao je kardinal. Ukazao je i da je važno razvijati konsenzus za opće dobro, tj. da građani, kad se radi o državi ili naciji, imaju osjećaj za ono što je opće dobro i da to ima prednost pred pojedinačnim interesima. Kardinal je izjavio i da je potrebno da se naši pregovarači ne samo suočavaju s onim što se od nas traži nego da vide kako se to primjenjuje u zemljama članicama, osobito koje su duže vremena u EU.

Generalni tajnik COMECE-a mons. Noel Treanor osvrnuo se na svoje predavanje održano hrvatskim biskupima koje je započeo sa stajalištem da je Hrvatska zemlja kandidat koja se približava Europskoj uniji, da su pregovori u tijeku i to u trenutku kad je Unija u teškoćama. Spomenuo je pri tome da je protekle godine Europski ustav odbačen u Francuskoj i Nizozemskoj tako da neki govore o određenoj krizi u EU. Kazao je da Europska unija treba osjećaj građanstva svih nas, da građani Europe vide da EU ne znači samo tržište, nego da je ona jedna vizija koja se treba vratiti ocima utemeljiteljima. Europski proces za nas je potreba, ali trebamo razumjeti taj projekt, kazao je mons. Treanor. Govorio je o i djelovanju COMECE-a, koje je tijelo Katoličke crkve osnovano 1980. kako bi, uz ostalo pratilo razvoj politike EU te kako bi promicalo dijalog Crkve i politike na europskoj razini. Smisao prisutnosti kršćanskih Crkava pri europskim institucijama je pridonošenje kvaliteti europske politike u svim njezinim dimenzijama. Teme kojima se Crkve bave su socijalne, društvene, ekonomske, bave se pitanjem selilaštva, etičkim načelima pri istraživanju i drugim pitanjima.

Na upit koliko COMECE može utjecati na politiku EU, mons. Treanor kazao je da se od 1989. – 1990. godine može vidjeti da na razini nekih vođa u EU postoji barem interes da čuju što Crkva kaže o pojedinim pitanjima. Kazao je i da se u nekim europskim dokumentima o području selilaštvu i sigurnosti vidi otvorenost da se uključe vjerska razmišljanja. Spomenuo je također da se i u nekim smjernicama može uočiti da je uzeta u obzir javna prisutnost vjere. tj. činjenica da su Crkve i vjere dio društva. Crkva ne traži da se vrati u konfesionalnu državu, nego želi da ju se čuje i želi dati doprinos društvu i javnome životu, kazao je.

Kardinal Erdo hrvatskim biskupima je na zasjedanju govorio o iskustvima Katoličke crkve u Mađarskoj u procesu približavanja EU, ali i o općim aspektima pristupanja. Posebno je ukazao kako Europska unija može biti okvir za pomirenje među narodima i miran suživot.

Na tiskovnoj konferenciji sudjelovao je i predsjednik Odbora za medije HBK riječki nadbiskup Ivan Devčić.

-------

Veritas, 28. travnja 2006.

Vatikan

Sveta Stolica

 

Vatikan - Sveta Stolica

Informativne stranice o Vatikanu

Vatikanske službene stranice

Vatican State

L'Osservatore Romano

Radio Vatikan na hrvatskom

Vatikanski Ured za tisak

Vatikanski muzeji

Vatikanska knjižnica

Vatikanski arhiv

Vatikanska izdavačka kuća

 

 
Knjiga mjeseca

 

Božja tvrđava

Louis de Wohl

Izdavač:

Verbum

Split, 2008.

Biblioteka:

Stilus

Josef Ratzinger: Vjera i budućnost

Jedan od ključnih velikana povijesti Zapada svakako je sv. Benedikt, osnivač benediktinskoga reda, čiji je utjecaj na zapadnu kulturu gotovo nemjerljiv i prepoznatljiv u svim sferama života – od sveučilišta, razvoja gradova i tehničkih postignuća, arhitekture, pismenosti itd.

U ovom povijesnom romanu poznati spisatelj Louis de Wohl, koji je hrvatskim čitateljima poznat po romanima Koplje, Posljednji križar, Tiho svjetlo i Drvo života, za temu ima upravo život i djelo Benedikta Nursijskoga (oko 480.–547.) i burno razdoblje u kojemu je živio.

Vrsnim književnim umijećem i povijesnom preciznošću, detaljno opisujući Rim u kaosu, barbarska osvajanja i svijet koji se urušava, de Wohl čitatelju istodobno približava život čovjeka koji će bitno utjecati na novu civilizaciju, koja mnogo toga ima zahvaliti upravo njegovoj viziji i djelovanju.
 
Kao i ostala de Wohlova djela, i ovo je više od same književnosti, ono je veličanstvena i detaljno iznijansirana freska jednoga života i početaka jedne kulture koja će preporoditi Zapad.

Veritasove knjige mjeseca

 
 
Ivan Pavao II

Ivan Pavao II

Brojčani podaci o papinskoj službi Ivana Pavla II.

Papa Ivan Pavao II. koji je za Petrova nasljednika izabran 16. listopada 1978. papinsku je službu obavljao 26 godina. Time se uvrstio u red papa s najdužim pontifikatom. Naime pontifikat Ivana Pavla II. treći je po duljini u povijesti Crkve.

Životopis pape Ivana Pavla II. (kraća verzija)

Ivan Pavao II. 264. je papa, odnosno 263. Petrov nasljednik, a za rimskog je biskupa izabran 16. listopada 1978. godine.

Životopis pape Ivana Pavla II. (duža verzija)

Karol Josef Wojtyla, 264. Petrov nasljednik i prvi papa Netalijan od smrti - g. 1523. - Nizozemca Hadrijana VI. iz Utrechta, rodio se 18. svibnja 1920. u Wadowicama pokraj Krakova.

 

 

Verbum Dei - Riječ Božja Propovijedi

 

Božja riječ

 

Bogoslužje Riječi i časoslova

Molitve

Propovijedi

Liturgijski kalendar

Mise u Hrvatskoj - Raspored

 
Veritas - Magnificat anima mea Dominum - katolički magazin

Copyright © 1999-2008 by Veritas - ISSN 1334-1367 -  http://www.veritas.com.hr + http://www.veritas.org.es - Impressum


Glavni izvori vijesti: Radio Vatikan, HKR, IKA, CNA, LifeSite, Kath.Net, Kathpedia, ACI Prensa, Enciclopedia Católica, ACI Digital, H2O News


Veritas je pohranjen u digitalnom arhivu Nacionalne i sveučilišne knjižnice  - This product includes PHP - Hosted by: Nano promocija