|
Državno vijeće
odlučilo da raspelo nije diskriminacijski
simbol
Rim,
16. veljače 2006. (IKA) - Raspelo može ostati u školama, jer ono
nije diskriminacijski simbol, nego predstavlja
vrednote koje su u temelju talijanskoga
identiteta, stoji u presudi Državnoga vijeća koje
odbacuje molbu jedne Finkinje da se raspelo ukloni
iz škole koju su u Padovi pohađala njezina djeca.
Antonio Maria Baggio, profesor političke etike na
sveučilištu Gregoriana, kazao je za Radio Vatikan
kako su "razmišljanja suca i presuda veoma mudri,
zbog toga što zajedno stavljaju profesionalno
poznavanje prava i povijesni smisao, jer vrednote
koje živimo - dakle snošljivost, poštivanje
drugog, itd. - plod su povijesnoga iskustva i
veoma često u svome korijenu imaju vjersko
podrijetlo. Stoga se plodovi ne mogu promatrati
bez stabala koja su ih donijela".
Osvrnuvši se
na pojam laičnosti, istaknuo je kako se s
kršćanstvom i Božjim utjelovljenjem daje velika
važnost stvarnosti povijesti, dakle i autonomija
našim ljudskim događanjima. Važno je to što činimo
iz dana u dan. Kršćanstvo laičkoj dimenziji daje
najveći domet. To čini s jednim darom. Dar
objavljenoga Boga, važnosti čovjeka i spasenja,
jest nešto što smo primili, to nam je darovano. To
je laičnost. Raspelo nas podsjeća na to. Daje nam
osjećaj kako nismo svemogući, nego smo svi
dužnici. Postoji jedna vrsta ograničenja u
ljudskom služenju vlašću i spoznajom, a raspelo
nam s jedne strane govori o našoj vrednoti, s
druge pak kako ta vrednota nije apsolutna i stoga
se ne možemo kao gospodari nametnuti drugima. Sve
je to sadržano u pravilno shvaćenom pojmu
laičnosti, rekao je profesor. Na upit zašto se još
raspravlja o raspelu u školama kad je prije
dvadeset godina ateistkinja židovskoga podrijetla
Natalia Ginzburg pisala, među ostalim u
komunističkom dnevniku Unita, zahtijevajući da se
raspelo ne uklanja iz škola, odgovorio je kako se
to čini jer se želi u političke svrhe koristiti
univerzalni simbol. "Imam iskustvo dijaloga i
susreta s predstavnicima velikih religija. Krist
nije teškoća, odnosno problem - riječi su to
jednoga hinduističkog učenjaka kojeg sam u
prosincu 2005. godine susreo u Delhiju. Što je
mislio reći - Krist nije teškoća? Mislio je reći
kako se priznaje skup velikih vrednota koje je
Krist donio, poglavito se vidi nevina bol, to jest
razoružan dar. Onda, pretvoriti u oružje, u
sredstvo svađe onoga koji se po definiciji nudi
kao nevina i razoružana patnja, to je doista
najgori ideološki čin. Ova presuda je stavila
stvari na svoje mjesto", zaključio je
profesor. |
