|
Vatikan, 4. srpnja
2005. (Radio Vatikan) - Nakon
što je Benedikt XVI. predstavio i objavio Kompendij Katekizma
katoličke Crkve u tisku je izazvalo brojne reakcije. Tekst
Katekizma, kratak i sveobuhvatna sinteza katoličke vjere, dostupan
je gotovo u svim knjižarama, pa čak i na autocestama.
Osservatore
Romano je istaknuo poznati zahtjev brojnih za potrebom sažetog i
pristupačnog Katekizma, za obnovljeni naviještaj Evanđelja četrdeset
godina nakon Drugog vatikanskog sabora.“ „Za bolji dijalog trebamo
poznavati bit naše vjere: istaknuto je u katoličkom listu Avvenire,
jer brojni kršćani nedovoljno poznaju temelje vlastite vjere.
Laički
tisak je kritičniji u ocjenama. Manifest donosi kako se Vatikan s
Kompendijem očitovao više „mračnjačkim i srednjovjekovnim“. Prema
pisanju tog komunističkog lista ostaju dvije sigurnosti: pakao i
posljednji sud. Za Republiku je riječ o „pozivanju na red“ i
usredotočuje se uglavnom na pitanja seksualnosti: nazivati
kontracepciju nemoralnom – tvrdi se – izjava je koju su praksom već
pokopale gotovo stotine milijuna praktičnih kršćana. U istom listu,
filozof Massimo Cacciari, kaže kako je to „predstavljanje
kršćanskoga navještaja u obliku krutih pravila“ što zasigurno može
zasjeniti „istinsku snagu evanđeoskog navještaja: da je Bog ljubav.“
Engleski tisak je stavio naglasak na norme koje se odnose na
rastavljene i ponovno oženjene. Ovo su samo neke od reakcija u
tisku. U stvarnosti, za onoga tko je već čitao Kompendij očito je da
od ,,iznesenih vjerskih istina u tekstu dopire snažna poruka Božje
ljubavi. Poruka beskrajnog milosrđa, a ne puke dobrohotnosti. Poruka
otkupljenja i spasenja, ali ne previše komotna. Kompendij nam pomaže
shvatiti da Isus ne predlaže lake stvari: može se pitati: je li teže
ljubiti neprijatelje ili ne rabiti kontracepcijska sredstva; dati
život za druge ili biti čisti? Tekst poziva na usvajanje istinâ
vjere upućujući na molitvu kako bi ih razumjeli i poučava kakao
valja usvojiti tri stajališta: «poniznost, pouzdanje i ustrajnost».
Papa je 13. svibnja na susretu s rimskim svećenstvom u bazilici
svetog Ivana Lateranskog zatražio da svećenici preuzmu na sebe
pitanja i sumnje braće u vjeri. Kao što je sveti Augustin pozvao na
jedinstvo vjere i razuma: vjerovati kako bi razumjeli te razumjeti
kako bi vjerovali. „Sveti Petar kaže kako mi kršćani moramo biti
spremni dati razloge naše vjere. To pretpostavlja da smo mi sami
razumjeli razloge naše vjere, da smo uistinu probavili razumski i
srcem – s mudrošću srca – Riječ koja tako stvarno može biti odgovor
za druge. Dobro nam je poznato kako je govor o vjeri često dalek od
današnjih ljudi. Naravno – to znamo svi – mnogi ne uspijevaju odmah
razumjeti, usvojiti sve što Crkva poučava. Čini mi se važnim
najprije nanovo probuditi nakanu vjerovati «s» Crkvom, iako netko
osobno još nije kadar usvojiti mnoge pojedinosti. Imati tu želju
vjerovati «s» Crkvom, imati pouzdanje u tu Crkvu u sebi nosi
istinsko vodstvo Duha Svetoga i dakle, ako još nije sasvim usvojio
sve, ima povjerenja i sudjeluje u vjeri Crkve , želi vjerovati «s»
Crkvom. Temeljni je korak povjeriti se da bi primili svjetlo
vjere. |
