|
Vatikan, 12. lipnja 2007. (Radio Vatikan) - U
današnjem društvu u kojemu je relativizam vjerovanje, a obrazovanje osobe
pod utjecajem je poruka koje se nadahnjuju na konsumizmu i zloporabi tijela
i spolnosti, kršćani mogu ponuditi odgojiteljski primjer Boga – ljubavi koji
daje smisao postojanju – kazao je Benedikt XVI. otvarajući sinoć, u bazilici
svetoga Ivana Lateranskoga, skup Rimske biskupije koji se održava na temu
'Isus je Gospodin – odgajati u vjeri, nasljedovanju i svjedočenju'. Kako bi
društvo u kojem živimo izbavila iz obrazovne krize koja ga tišti, zaustavila
beznađe i čudnu mržnju prema „samome sebi“, Crkva može ponuditi svoj prinos
približavajući Kristu i Bogu Ocu nove naraštaje koji u svijetu ponajvećma
žive daleko od Boga – ustvrdio je Benedikt XVI. i pritom se osvrnuo na
današnju stvarnost. U društvu i kulturi čije je vjerovanje relativizam nema
svjetla istine, čak se smatra opasnim govoriti o istini i sumnja se u
vrednotu života i u valjanost njegovih odnosa i obveza. A nije dosta
pokušaj, nastavio je Papa, „da se zadovolji želja mladih naraštaja za
srećom, zatrpavajući ih predmetima konsumizma i prolaznim darovima, jer tako
se ostavlja po strani glavna svrha obrazovanja, a to je pripremanje osobe
kako bi bila kadra živjeti puninu života i dati svoj prinos dobru zajednice.
Danas više negoli u prošlosti, odgoj i obrazovanje osobe su pod utjecajem
poruka i ozračja širenih sredstvima javnoga priopćavanja koja se nadahnjuju
na mentalitetu i kulturi relativizma, konsumizma i lažnoga veličanja,
odnosno zloporabe tijela i spolnosti – istaknuo je Benedikt XVI.
Govoreći o kršćanskome odgoju i obrazovanju, upozorio je na važnost molitve
i osobnoga prijateljstva s Isusom, jer samo onaj tko poznaje i ljubi Isusa
Krista može u životni odnos s Njim uvesti braću, jer nisu dostatna ljudska
djela da „djecu, adolescente i mlade privedu susretu s Isusom Kristom, kako
bi s njim uspostavili trajan i dubok odnos. Potrebna je milost i svjetlo
Božje koji djeluju u dubini srca i savjesti – kazao je Papa. Kršćanski
odgoj, odnosno oblikovanje vlastita života po uzoru na Boga koji je ljubav,
treba blizinu ljubavi. U odgoju je dakle odlučna osobna potpora koja onome
koji raste daje jamstvo da je ljubljen, shvaćen i prihvaćen, poglavito danas
kada su osama i osamljenost rašireno stanje koje se ne može liječiti bukom i
skupnim konformizmom. U stvari ta pratnja mora očitovati kako naša vjera
nije nešto što pripada prošlosti, nego da može biti danas življena, te da u
njoj stvarno nalazimo svoje dobro. Tako se mladima može pomoći da se
oslobode od raširenih predrasuda i da se uvjere kako je kršćanski život
razuman i ostvariv, dapače, kako je daleko najrazumniji – upozorio je
Benedikt XVI.
Govoreći o odgoju u vjeri, Papa je istaknuo kako je odgoj obveza obitelji.
Ako su obitelji nespremne kršćanski odgajati djecu, ili se ne zanimaju za
kršćanski odgoj, upravo se u takvim obiteljima osjećaju bračne krize, onda
župe, oratoriji i zajednice mladih trebaju u odgoju djece poduprijeti
obitelji, pomažući im naći smisao bračnoga života. Govoreći o obrazovanju
kao o susretu sa slobodom, istaknuo je da je kršćanski odgoj oblikovanje u
istinskoj slobodi. Zaista, svaki obrazovni prijedlog usmjerava na odluku, a
upravo kršćanski prijedlog, s dužnim poštovanjem i ljubavlju, najdublje
zaokuplja slobodu, pozivajući je na vjeru i obraćenje – istaknuo je Benedikt
XVI.
Govoreći o mladima, kazao je kako oni, iako su izloženi brojnim proturječnim
idejama i tumačenjima, žude za istinom i otvoreni su prema Isusu Kristu.
Stoga mladima treba pomoći da prošire obzorje svoje inteligencije,
otvarajući se Božjem otajstvu, u kojemu se nalazi smisao i životni put, te
da prevladaju uvjetovanja racionalnosti koja vjeruje samo u ono što se može
kušati i mjeriti – kazao je Papa. U tome je smislu bitno svjedočenje. Kada
je riječ o odgoju u vjeri, središnji su lik svjedoka i uloga svjedočanstva.
Kristov svjedok jednostavno ne prenosi informacije, nego je osobno prožet
istinom koju predlaže, a dosljednošću vlastitoga života postaje
vjerodostojna uporišna točka. Ali on ne upućuje na samoga sebe, nego na
Nekoga tko je beskrajno veći od njega, Kojemu vjeruje i iskusio je Njegovu
dobrotu. Pravi kršćanski odgojitelj svoj uzor nalazi u Kristu, Očevu
svjedoku koji ništa nije govorio svoje, nego što je naučio od Oca – kazao je
Papa. Osvrnuvši se na ulogu katoličke škole, koja u središte obrazovnoga
nacrta stavlja Evanđelje, a nastoji „promicati jedinstvo između vjere,
kulture i života, što je temeljni cilj kršćanskoga odgoja, primijetio je i
dodao kako nastavnici-vjernici i učenici, kršćanski odgojeni, mogu biti od
velike koristi za državne škole. Zdrava laičnost školâ, kao i drugih
državnih institucija, ne podrazumijeva zatvaranje pred nadnaravnim niti
lažnu neutralnost obzirom na moralne vrednote koje su u temelju istinskoga
obrazovanja osobe – istaknuo je Papa i pozvao nazočne da mole za duhovna
zvanja. Nježno i smjerno, ali također jasno i odvažno, mladiće i djevojke,
koji osjećaju da ih privlači i zadivljuje prijateljstvo s Kristom, pozivamo
da Ga nasljeduju – zaključio je Benedikt XVI.
|
