|
Kršćanska sadašnjost
objavila priloge s okruglih stolova u Riminiju
1988. na kojima se raspravljalo o podrijetlu
čovjeka te religioznosti u
pretpovijesti
Zagreb,
21. siječnja 2005. (IKA) - "Religioznost u pretpovijesti" naslov je
knjige skupine autora F. Facchinija, M. Gimbutasa,
J. F. Kozlowskog i B. Vandermeerscha objavljene na
112 stranica u izdanju Kršćanske sadašnjosti,
unutar niza "Čovjekova ishodišta".
Knjiga
predstavlja hrvatsku inačicu talijanskoga izdanja
koje je izašlo pod naslovom "La religiosita nella
preistoria", no ovaj prijevod nije u cijelosti s
talijanskoga, nego je učinjen prema izvornim
tekstovima navedenih autora s talijanskoga,
odnosno s francuskog i engleskog jezika. U knjizi
je, kao piše u opaski izdavača, "pružena glavnina
onoga što se govorilo na dva okrugla stola održana
u Riminiju 1988. godine", a na kojima se
raspravljalo o podrijetlu čovjeka te religioznosti
u pretpovijesti. Knjiga je, dakle, podijeljena na
četiri dijela od kojih svaki autor potpisuje po
jedan dio.
Tako se Fiorenzo Facchini bavi
pitanjem definicije čovjeka koja mora
uključivati različite strane čovjeka, zatim
govori o nužnosti biološkog i kulturnog pristupa
tom pokušaju, te na kraju progovara o
pretpostavkama za simbolizam i religiozni
osjećaj tj. stavu čovjeka prema onostranom.
Bernard Vandermeersch u dijelu
naslovljenom kao "Najstarije sahrane" govori o
musterijenskim ukopima u Europi i na Bliskom
istoku, ali isto tako i o tzv. "spornim
slučajevima" vezanim za grobove pronađene na
pojedinim mjestima u Europi.
Treći autor Janusz
Kozlowski u prilogu koji istražuje religiozni
osjećaj tijekom pretpovijesti oslanja se na opis
drevnog ili starijeg gornjeg paleolitika, zatim
srednjeg i malog gornjeg paleolitika, dajući
primjere raznih arheoloških podataka, kao i
fosilnih predmeta i onih koja su rabila primitivna
društva.
Autorica Marija Gimbutas piše o
religiji božice u europskoj pretpovijesti, budući
da su mnoge religije bile pod moćnom prevlasti
materinstva. Zato se ona posebno osvrće na
funkcije i simbolizam božica te opisuje Božicu
rađanja i proizvodnje potomaka, zatim poljodjelsku
Trudnu Božicu – Majku Zemlju, Božicu Ptica, Božicu
Zmija te Bijelu Božicu ili Ukočenu Golu Grobova
kao i Božicu smrti i Ponovnoga Rođenja.
(ika-žz) |
