|
Vatikan, 28. lipnja 2008. (Radio Vatikan) -
Prije dvadeset godina 26. lipnja preminuo je Hans Urs von Balthasar, po
brojnima teolo¹ki div dvadesetoga stoljeæa. Roðen je u ©vicarskoj 1905.
godine, a u Dru¾bu Isusovu stupio je 31. listopada 1929. Bio je veliki
prijatelj s kardinalom de Lubacom. Osnivatelj je zajednice svetoga Ivana, a
zaèetnik je meðunarodnoga èasopisa za teologiju i kulturu „Communio“,
dobitnik nagrade Pavao VI. za teologiju, a Ivan Pavao II. ga je imenovao
kardinalom, no, preminuo je dva dana prije predavanja kardinalske kapice.
Njegov prijatelj i dobar poznavatelj njegova teolo¹koga opusa, kardinal
Angelo Scola, venecijanski patrijarh, govoreæi o njemu za na¹u radio postaju
rekao je kako je Von Balthasar bio veliki katolik, kojega je Providnost
obdarila genijalnom inteligencijom i ponizno¹æu. Za njega je kardinal Lubac
rekao da je imao djetinjski duh. Doista, susreæuæi ga i radeæi s njim, mogao
sam se uvjeriti u njegovu izvanrednu jednostavnost i nevinost po kojima se
odlikovalo njegovo teolo¹ko promi¹ljanje i veoma ¹iroka kultura. Bio je
najuèeniji èovjek dvadesetoga stoljeæa – rekao je Lubac – sasvim u slu¾bi
poslanja i kr¹æanskoga svjedoèenja. Sve je svoje snage doista tro¹io u
izgradnju zajednice svetoga Ivana, koja je danas znak u Crkvi i plod duhovne
veze izmeðu njega i Adrienne von Speyr – rekao je kardinal Scola.
Na novinarov upit o njegovu odnosu prema filozofiji, teologiji i umjetnosti,
odgovorio je da ih je smatrao sredstvima du¹e. Von Balthasar je prije svega
polazeæi od iskustva lijepoga ¾elio gledati na inteligenciju vjere, zato je
znao u slu¾bu teolo¹ko-filozofskih kategorija staviti knji¾evnost, glazbu i
dramu, nadvladav¹i tako suhoparno i veoma èesto konceptualno viðenje
teologije – istaknuo je kardinal.
Osvrnuv¹i se na ¾ivotno doba Von Balthasara, rekao je kako je kardinalu
Lubacu bilo ¾ao ¹to Von Balrhasar nije bio na II. vatikanskome saboru,
premda je svojim brojnim prilozima tijekom pontifikata Pavla VI. i Ivana
Pavla II. uvelike pridonio koncilskoj stvarnosti. Osim toga bio je veliki
prijatelj onda¹njega kardinala, dana¹njega pape Ratzingera. On, kardinal
Lubac sa sada¹njim Papom su osnivajuæi èasopis 'Communio' veoma puno
pridonijeli prihvaæanju saborskoga okvira. Unutar saborske stvarnosti
stvorio je potku odnosa, naroèito u Europi i Sjedinjenim Dr¾avama, potièuæi
produbljivanje istine obzirom na iskrsavajuæa pitanja suvremene kulture.
Valja nastaviti s tim radom, a nadam se da zajednica svetoga Ivana, èasopis
'Communio' i svi koji su poznavali i pohaðali Von Balthasara mogu ostvariti
zadaæu koju je veliki teolog u svoje vrijeme zapoèeo – po¾elio je kardinal
Scola i dodao kako u tome smislu valja shvatiti njegovu tvrdnju da Crkva
mora poru¹iti za¹titne bedeme, odnosno otkriti da poslanje u izvjesnome
smislu nije uvjet provjere istinitosti Crkve, nego je uvjet otkrivanja
vlastitoga zvanja. Von Balthasar je govorio kako nije zadaæa Crkve
predlagati samu sebe, nego omoguæiti da iz njezina lica svijetli Kristova
svjetlost – rekao je kardinal.
Na novinarovu primjedbu kako je Von Balthasar upozoravao na moguænost
gubljenje sastavnica kr¹æanskog identiteta nakon II. vatikanskoga sabora,
rekao je kako su on i kardinal Lubac mirno prihvatili njihovo svrstavanje u
nazadnjake, bez ikakva straha. On je imao veoma jasnu ideju o velikoj snazi
kr¹æanske tradicije, a kako je rekao Benedikt XVI. II. vatikanski sabor se
nikako ne smije tumaèiti kao raskid s tradicijom, nego, prema klasiènom i
istinskome crkvenom nauku, treba ga tumaèiti kao napredak u kontinuitetu. On
se sa svojim prijateljem Lubacom doista zauzimao za uravnote¾eno koncilsko
prihvaæanje, a meni se èini – rekao je kardinal Scola – da je s toga
gledi¹ta njegov prinos bio od izvanrednoga znaèenja. Odluka pape Ivana Pavla
II. da ga imenuje kardinalom, bila je priznanje velikoj usluzi koju je
kr¹æanin, sveæenik i teolog Von Balthasar uèinio Crkvi – zakljuèio je
kardinal Scola.
|
