|
Milano, 7. rujna 2004. (IKA) - Na završetku
trodnevnoga 18. međureligijskog skupa molitve za mir u organizaciji
Zajednice sv. Egidija i Milanske nadbiskupije na temu "Religija i kultura -
hrabrost novog humanizma" u Milanu kardinal Walter Kasper istaknuo je 7.
rujna kako religije "trebaju s lica terorista strgnuti vjersku masku i
pokazati ih svijetu onakvima kakvi u stvari jesu - nihilisti koji preziru
sve vrednote i ideale čovječanstva".
Predsjednik Papinskoga vijeća za jedinstvo
kršćana podsjetio je vjernike na njihovu dužnost da se odupru teroru.
Svršetak podijeljenosti svijeta na dva velika bloka, omogućio je pojavu
terorizma, kazao je kardinal Kasper, pojasnivši kako su nakon raspada
Sovjetskoga Saveza i izbijanja mnoštva novih ratnih sukoba, teroristi
započeli rat, ne poštujući politička i pravna pravila, odnosno rat koji
zahvaća svakodnevni život običnih ljudi i od kojega se nije moguće sakriti.
Terorizam predstavlja nov izazov za čovječanstvo, upozorio je kardinal,
poručivši kako religije ne smiju dopustiti da se terorizam njima koristi za
postizanje svojih ciljeva, niti ih smije sumnjičiti za nesnošljivost. U
svrhu obrane od terorizma, demokratske su države dužne svoju slobodu braniti
vojnim i policijskim djelovanjem, ne zaboravljajući pritom temeljna ljudska
prava. Religije se moraju probuditi, odlučno reći "ne" terorističkome
nasilju i napadima koji imaju za cilj ubijanje osoba, istaknuo je kardinal
Kasper te pozvao muslimanske vjernike da jasno i javno osude terorizam.
Sukob civilizacija može se izbjeći samo putem jedinstvenoga dijaloga među
različitim kulturama i religijama. To je ujedno jedini način da se na
svijetu ponovno uspostavi mir, zaključio je svoje izlaganje predsjednik
Papinskoga vijeća za jedinstvo kršćana. S njime su se također složili irački
šiitski i sunitski vođe nazočni na skupu, koji su upozorili na veliku
opasnost od vjerskoga fanatizma koji šteti svima - vjernicima i onima koji
ne vjeruju.
Predstavnici svjetskih religija i kultura na
trodnevnom su susretu razmatrali načine kako pobijediti terorizam, a u radu
podijeljenom u 36 cjelina raspravljalo se i o migracijama kao pitanju novog
humanizma, budućnosti Iraka, situaciji u Sjevernoj Irskoj i glasu vjernika,
borbi protiv AIDS-a u Africi, izazovima u Latinskoj Americi, ulozi
ujedinjenja kršćana za mir u svijetu, bioetici, ulozi vjernika i laika u
dijalogu, slabosti demokracije, baštini mučenika, ukidanju smrtne kazne,
globalizaciji i nejednakosti, islamu u Europi, religijama i ekologiji.
Izlagali su između ostalih i tajnik Papinskog vijeća za selilaštvo nadbiskup
Agostino Marchetto, dobitnik Nobelove nagrade za mir Mairead Maguire,
predsjednik Čilea Javier Luis Egana Baraona, nekadašnji portugalski
predsjednik Mario Soares, nekadašnji predsjednik Katalonije Jordi Pujol te
potpredsjednik njemačkog parlamenta Antje Vollmer.
Milano je ponovno bio domaćin skupa nakon 13
godina, a dosadašnji su susreti održani u Rimu (1987, 1988, 1996), Varšavi
(1989), Bariju (1990), Malti (1991), Bruxellesu (1992), Asizu (1994),
Firenzi (1995), Padovi-Veneciji (1997), Bukureštu (1998), Genovi (1999),
Lisabonu (2000), Barceloni (2001), Palermu (2002) i Aachenu (2003).
|
