|
Vatikan, 8. travnja 2007. (Radio Vatikan) -
Sretan Uskrs! Krist je uskrsnuo! Mir vama! – kazao je papa Benedikt XVI.
danas nešto poslije podneva, nakon euharistijskoga slavlja i marijanske
molitve Kraljice neba, kada je sa središnje lože na Bazilici svetoga Petra
uputio uskrsnu poruku i blagoslov Urbi et Orbi – Gradu i svijetu. Bio je to
željno očekivan trenutak praćen u cijelome svijetu putem 108 televizijskih
postaja iz 67 zemalja. Za svoju uskrsnu čestitku, Sveti je Otac izabrao
riječi svetoga Tome, njegovu ispovijest vjere: „Gospodin moj, Bog moj!“. Ako
u ovome apostolu možemo prepoznati sumnje i nesigurnosti brojnih današnjih
kršćana, - kazao je Sveti Otac – te strahove i razočaranja bezbrojnih naših
suvremenikâ, s njime možemo također, uz obnovljeno uvjerenje iznova otkriti
vjeru u Krista umrloga i uskrsloga za nas. Ova vjera, koju su kroz povijest
prenosili nasljednici apostolâ, nastavlja se, jer uskrsli Gospodin više ne
umire. On živi u Crkvi i čvrsto ju vodi prema ispunjenju svojega vječnog
nauma spasenja.
Svatko od nas može pasti u kušnju Tomine nevjere – kazao je nadalje Papa.
Zlo i nepravde, posebice kada oni pogađaju nevine i na poseban način djecu,
ne stavljaju li možda našu vjeru na tešku kušnju – upitao se Sveti Otac. Pa
ipak, paradoksalno, upravo nam je u tim slučajevima Tomina nevjerica korisna
i dragocjena, jer nam pomaže očistiti svako lažno poimanje Boga, i vodi nas
prema otkrivanju Njegova istinskoga lica: lica Boga koji je u Kristu na sebe
preuzeo boli ranjenoga čovječanstva – kazao je Sveti Otac te dodao – Toma od
Gospodina prima dar vjere iskušane Isusovom mukom i smrću, i taj dar potom
prenosi Crkvi. Vjera koja je bila gotovo mrtva ponovno se rodila
zahvaljujući dodiru s Kristovim ranama koje On nije sakrio, nego ih je
pokazao i nastavlja nam ih pokazivati u trpljenju svakoga ljudskog bića.
Kolike rane, koliko je boli u svijetu – kazao je nadalje Papa. Mislim na zlo
gladi, na neizlječive bolesti, na terorizam i otmice osoba, na tisuću oblika
nasilja – koje se ponekad opravdava u ime religije – na preziranje života i
kršenje ljudskih prava, na izrabljivanje osobe. Sveti je Otac potom spomenuo
prirodne nepogode i ljudske tragedije koje su nedavno pogodile Madagaskar,
Salomonske otoke i Latinsku Ameriku, te kazao kako sa zabrinutošću gleda na
stanje u Darfuru i obližnjim afričkim zemljama, u kojima i dalje traje
katastrofalna i, nažalost, zanemarena humanitarna kriza. Papa je svoju
zabrinutost izrazio i zbog stanja u Demokratskoj Republici Kongo, kao i u
Somaliji, gdje su opet započeli sukobi. Zazvavši mir za Istočni Timor, Sveti
je Otac istaknuo kako je mir potreban i na Šri Lanki i u Afganistanu. Što se
tiče Bliskoga istoka, uz znakove nade u dijalogu između Izraela i
palestinskih vlasti, nažalost nikakve pozitivne vijesti ne dolaze iz Iraka,
koji je i dalje okrvavljen krvoprolićima, dok civilno stanovništvo bježi –
kazao je Sveti Otac, spomenuvši pritom i stanje u Libanonu.
Ne zaboravljajući teškoće s kojima se kršćanske zajednice u Svetoj zemlji
suočavaju svakoga dana, kao i – kako je kazao – odlazak kršćana iz
Blagoslovljene zemlje koja je kolijevka naše vjere, Sveti je Otac završio
poruku upućujući cijelome čovječanstvu riječi ohrabrenja. Kroz rane
uskrsloga Krista, ova zla koja pogađaju čovječanstvo možemo vidjeti očima
nade. Uskrsnuvši, naime, Gospodin nije uklonio iz svijeta patnju i zlo, nego
ih je u korijenu pobijedio preobiljem svoje Milosti. Bahatosti Zla
suprotstavio je svoju svemoguću Ljubav. Ostavio nam je Ljubav koja se ne
boji smrti kao put prema miru i radosti – istaknuo je na koncu Sveti Otac.
Po svršetku poruke, Papa, koji je danas popodne pošao u svoju rezidenciju u
Castel Gandolfu, čestitao je Uskrs na 62 jezika. Radost Crkve bila je danas
još veća, jer svetkovinu Uskrsa ove godine svi kršćani slave istoga dana.
Tako su taj zajednički navještaj Gospodinova uskrsnuća, koji sjedinjuje
Crkve Istoka i Zapada, tijekom Mise na Trgu svetoga Petra, koji su u ovoj
prigodi ispunili vjernici iz cijeloga svijeta, bili pjevani uskrsni napjevi
bizantske liturgije.
|
