Zagreb, 27. ožujka 2007. - U srijedu, 28. ožujka 2007. godine u 20 sati u dvorani "Augustin Kažotić" (Dominikanski samostan, Kontakova 1) u Zagrebu održati će se predstavljanje Zbornika proslave 100. obljetnice Kongregacije sestara dominikanki svetih Anđela čuvara.

 

 

 

Mnogi će se čitatelji pitati kako to da sestre dominikanke slave tek 100. obljetnicu svoje hrvatske Kongregacije kad je sv. Dominik, osnivač dominikanskog reda, živio na prijelazu iz 12. i 13. stoljeće. On je osnovao ne samo muški red (dominikance) nego i ženski (dominikanke). Naime, jedan i drugi red, muški i ženski, još u stoljeću sv. Dominika došli su na hrvatsko područje. Dok je muška grana reda do danas sačuvala kontinuitet života i rada, ženska grana je imala mnogo teži hod kroz povijest. Početkom 20. stoljeća postojala su još samo dva samostana dominikanki, jedan u Splitu a drugi u Šibeniku, ali su jedan i drugi bili pred svojim krajem. Dominikanac

 

o. Anđeo Marija Miškov reformirao je i osnovao u Korčuli Kongregaciju sestara dominikanki svetih Anđela čuvara, godine 1905. Dao je Kongregaciji i nova pravila tako da se ta godina uzima za novi početak. Povodom stote obljetnice osnutka Kongregacije sestre su željele svečanim slavljem obilježiti taj datum. Ovaj zbornik nam vjerno prikazuje razna događanja koja su se zbila u tijeku te proslave. Nisu, dakle, ovdje – kako to redovito biva u zbornicima – samo radovi sa znanstvenog skupa nego i ostala događanja i proslave koji su upriličeni povodom 100. obljetnice. Zbornik nam vjerno odražava sve bogatstvo događanja i slavlja koja su se tijekom visoke obljetnice zbila u kući matici i u drugim samostanima.

 

Prije obljetnice unutar Kongregacije provedena je trogodišnja priprava, o čemu također imamo izviješća u ovom Zborniku. Obljetnica je bila poticaj da se prikaže i stogodišnje djelovanje Kongregacije, što je izvrsnom znanstvenom točnošću obavio dr. Jure Krišto u opsežnoj knjizi na 439 stranica pod naslovom: Stoljeće služenja Bogu, Redu i Narodu. Korčula-Zagreb, 2005. Ta knjiga je predstavljena u okviru glavne proslave 30. rujna 2005. U ovom zborniku naći ćemo tekstove svih predstavljača. U okviru znanstvenog skupa istoga dana Krišto je održao i svoje predavanje o nastanku Kongregacije. Druga predavanja simpozija ne odnose se izravno na samu Kongregaciju. To su veoma ozbiljna i temeljita razmišljanja o pojedinim pitanjima aktualnog života Crkve. Tim razmišljanjima, dakle, obljetnica Kongregacije je više povod nego predmet. Predavanja sa simpozija mogla bi se, uz neznatne preinake, objaviti i u drugim zbornicima ili knjigama i ne bi se pokazala manje aktualnima. Veoma izazovno djeluje na čitatelja izlaganje Frane Prcele, koje nam sugerira da se čuvamo kako da u promicanju vjere ne bi nastupali kao svojevrsni progonitelji iste vjere. A takvima sličimo kada ne uspijevamo teološki formulirati odgovore na suvremene probleme nego se jednostavno razbacujemo suvišnim i nekorisnim riječima. Pod drugim vidovima nukaju nas na dublje promišljanje i jasniju aktualizaciju evanđeoske poruke i drugi sudionici na simpoziju: Špiro Marasović, Ante Mateljan, Ivan Mateljan, Katarina Maglica, Ivica Raguž, Željko Mardešić, Ratko Perić, Marta Lončarević, Franko Oreb i Alena Fazinić.
 

Čestitke znaju biti jako stereotipne jer se isti motivi ponavljaju na svim slavljima. Ne može se reći da je to i s čestitkama koje su izrečene ili napisane povodom ove obljetnice. Iz priloženih vidi se i široki raspon čestitara kao i bogatstvo sadržaja koje one evociraju. Sve su to osjetili i tiskovni mediji. Njihove opise i procjene proslave također možemo pratiti u zborniku. Uz to je cijela knjiga obogaćena slikovnim materijalom, što nam sve pomaže ne samo da se upoznamo s poviješću Kongregacije, nego i njezinim životom i djelovanjem, da se i u slavljeničkoj atmosferi, kako bi to rekao Ivan Mateljan, da se osjeti ono radničko-patničko ozračje.

 

Završio bih ovaj prikaz riječima vrhovne glavarice s. Katarine Maglice: »Ne bojim se budućnosti dok ima sklopljenih ruku, dok ima prignutih koljena, dok ima netko tko iz dana u dan gomila duhovno blago.«

 

Neka sestre i dalje tako rade i tako uče svijet u kojemu žive! Bit će to onda plodno služenje Bogu, Redu i Narodu u vremenu koje je pred njima i nama. Tada doista sto godina neće biti samo prošlost nego i zalog bolje budućnosti.

 

Mile Bogović, biskup gospićko-senjski