|
Kongregaciju svetih Anđela Čuvara čini 135
redovnica koje djeluju u dvadesetak župa; uz rad na župama, vođenje zborova
i katehiziranje, djeluju u staračkim domovima i dječjim vrtićima
Korčula, 2. listopada 2005. (IKA) - Redovnice
dominikanke Kongregacije svetih Anđela Čuvara u Korčuli u nedjelju 2.
listopada, na blagdan Anđela čuvara i Dan kongregacije, proslavile su 100.
obljetnicu utemeljenja. Središnje koncelebrirano euharistijsko slavlje
predvodio je dubrovački biskup Želimir Puljić.
U propovijedi je biskup Puljić istaknuo kako
je ta obljetnica prigoda za dominikanke da otvorena i zahvalna srca iznova
poslušaju što im to Gospodin govori. Proteklog tjedna listalo se stranice
prijeđenog hoda i govorilo o svemu što je bilo tijekom posljednjeg stoljeća.
Ponizna duha iznosilo se ono dobro što su redovnice i Družba učinile u ovom
gradu i biskupiji pod geslom: "Bogu, redu i narodu!" i pritom se nije krilo
osjećaje kako je u svemu tome glavni pokretač bio On, Isus Krist, njihov
zaručnik, "zaljubljenik duše njihove". On je zapravo bio taj koji je sve to
po njihovim slabim rukama i preko siromašnih zajednica uradio, ustvrdio je
biskup.
O smislu obilježavanja obljetnica za kršćane,
dubrovački biskup je rekao: "Godišnjice, s kršćanskog gledišta promatrane,
nisu nikakav nostalgični vapaj za onim što je bilo, niti labuđi pjev nečemu
što je povijest zabilježila. One su izvrsna prigoda kako bismo razumjeli
odakle dolazimo, gdje se nalazimo i kamo nam je ići i stići. Jednoj
obitelji, zajednici ili narodu ovakvi povijesni spomeni govore o njihovom
ishodištu, povijesnom hodu te o ukorijenjenosti u konkretnom vremenu i
prostoru". Biskup Puljić je također podsjetio na misli Ivana Pavla II. o
važnosti povijesnog pamćenja i sjećanja koji su važan dio identiteta jedne
zajednice.
Obraćajući se dominikankama propovjednik je,
pak, napomenuo: "Kako se danas ne sjetiti svih onih pobožnih i hrabrih
redovnica iz vremena rata i poraća. Vas ovdje nazočne, starije sestre,
molimo, pričajte mlađima o svemu što ste doživjele i vidjele. Vi ste, naime,
"čuvarice kolektivnog pamćenja i privilegirani tumači zajedničkih vrjednota
i ideala na kojima se učvršćuje život zajednice" (Ivan Pavao II. u Pismu
starijima, 1. listopada 1999.). Vama i svim redovnicama, koje ste u prošlih
sto godina utkale svoj život i rad, želimo ovom euharistijom izreći hvala za
sve dobro što ste učinile, kao i za svjedočanstvo vjere, ufanja i ljubavi
koje ste pružale u teškim i izazovnim vremenima. No, ne želimo graditi
budućnost na lovorikama slave i zasluga. Svjesni one evanđeoske kako smo
činili samo ono što smo bile dužne učiniti, iskrenim srcem molimo i Božje
oproštenje za sve učinjene propuste i pogreške. Ne želimo to skrivati ni u
ovoj svečanoj prigodi. Štoviše, svjesni kako smo zajednica grješnika koja
putuje suznom dolinom, danas iskrena srca molimo neka Svemogući oprosti naš
nemar, nevjernost i promašaje. Neka pogleda na čistoću naših nakana i očisti
naše pamćenje od svega što odudara od njegovih namisli i nakana". Biskup
Puljić potaknuo je redovnice da se "hrane Božjom Riječju i euharistijom, a u
druženju s Isusom uče objavljivati ljudima milosrdno lice Očevo i svjedočiti
da je on jedini otkupitelj čovjeka".
Za stotu obljetnicu dominikanke su od 30.
rujna u Korčuli organizirale brojna događanja. Predstavljena je tako
monografija "Stoljeće služenja Bogu, redu i narodu" koju je priredio dr.
Jure Krišto, a uz autora predstavili su je o. Mato Bošnjak i Branko Salaj. U
atriju samostana otkrivena je spomen ploča o. Anđelu Mariji Miškovu, koji je
bio najzaslužniji za utemeljenje Kongregacije. Redovnice su pohodile grobove
preminulih sestara i braće, utemeljitelja Kongregacije, otvorena je izložba
"100 godina nije samo prošlost", priređena je i svečana akademija. U subotu
1. listopada održan je simpozij "Bogu, Redu, Narodu - u svjetlu današnjice"
na kojem su sudjelovali: o. Frano Prcela, prof. dr. Špiro Marasović, prof.
dr. Ante Mateljan, dominikanski provincijal o. Ivan Iko Mateljan, č.M.
Katarina Maglica, Franko Oreb, dr. Alena Fazinić, prof. dr. Ivica Raguž i
mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić.
Još 1902. godine dominikanac o. Anđeo Marija
Miškov, pučki misionar rodom s otoka Zlarina kod Šibenika, doveo je prve
dominikanke u Korčulu, a 1905. zajednice sestara iz Splita i Šibenika su se
složile oko ujedinjenja, pa je tako nova kongregacija započela djelovati na
Korčuli. Naime, u to vrijeme u Dalmaciji je djelovao veliki broj sestara
čije su kuće matice bile u Italiji, pa su i same odgajane, a tako su i druge
odgajale, u talijanskom, a ne hrvatskom narodnom duhu. Uvidjevši u tome
opasnost od odnarođivanja, o. Miškov se još više zauzeo za utemeljenje
hrvatske kongregacije sestara, u čemu je i uspio. Veliku pomoć pružio mu je
biskup Josip Juraj Strossmayer. U prvim godinama rada redovnice su na
Korčuli otvorile dječji vrtić, žensku građansku školu i dom za stare i
nemoćne. Njihovo djelovanje se širilo sve do 1945. kada, kao i druge
redovničke zajednice, bivaju zaustavljene od ondašnjih vlasti koji im
onemogućavaju rad. Danas Kongregaciju svetih Anđela Čuvara čini 135
redovnica koje djeluju u dvadesetak župa. Uz rad na župama, vođenje zborova
i katehiziranje, djeluju u staračkim domovima i dječjim vrtićima.
|
