|
U Božićnoj poruci kardinal progovorio o
teološkim temeljima ljudskoga dostojanstva koje se dovodi u pitanje
filozofijom liberalizma i relativizma, upozorio kako se s čovjekom sve više
manipulira, a u nas se sve više potiče potrošnja te se u pitanje dovodi
nedjelja. Naglasio kako je u javnosti potrebno "braniti minimum etičnosti da
bi se mogao sačuvati sustav vrijednosti prijeko potreban za život dostojan
čovjeka"
Zagreb, 20. prosinca 2005. (IKA) - U Božićnoj
poruci, koju je danas, u utorak 20. prosinca, uputio vjernicima i ljudima
dobre volje, zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK kardinal Josip Bozanić
posebno je podcrtao čovjekovo dostojanstvo koje proistječe iz otajstva
Božića.
"Time što je postao čovjekom, Isus je na
snažan i neusporediv način progovorio o čovjeku i njegovu dostojanstvu. Za
Boga je čovjekovo dostojanstvo mjera čitave povijesti, kriterij svakoga
vremena i svih zbivanja. Isus je, postavši čovjekom, posvjedočio da je ono
što je dostojno čovjeka dostojno i Boga, a isto tako, da ono što nije
dostojno Boga nije dostojno ni čovjeka", kaže zagrebački nadbiskup,
temeljeći to na svetopisamskim tekstovima kao i na crkvenome nauku.
Put do Boga položen je u čovjeka, u svijest o
osobnom dostojanstvu, piše dalje kardinal, te tvrdi kako svijet u kojemu
danas živimo "potpuno izokreće sustav vrijednosti", budući da kao kriterij
djelovanja postavlja ono što narušava čovjekovu ljudskost i razara njegovo
dostojanstvo, dok se istodobno filozofija relativizma predstavlja jedinim
suvremenim stavom. "Ponekad se čini kao da se u nas u zamjenu za propalu
komunističku ideologiju pokušava nametnuti neka tobože nova ideologija
liberalizma ili čak libertinizma po kojoj bi se trebao ravnati javni život.
I ova se kao i ona prethodna predstavlja zaštitnicom ljudske slobode,
modernom i znanstvenom. Tako, dok su u suvremenom svijetu mnogima puna usta
govora o ljudskim pravima, u isto se vrijeme tiho i sustavno ljudsko
dostojanstvo na novi način ugrožava. Dosta je samo pomisliti na pokušaje s
eksperimentima kloniranja, na trgovinu ljudskim fetusima, na pokuse genetske
manipulacije. Ubijanje nerođenog ljudskog bića opravdava se čak u ime
ljudskih prava. Tome treba dodati trgovinu ljudskim osobama koja je u
suvremenom svijetu u stalnom porastu, zatim trgovinu ljudskim organima.
Čovjek je izvrgnut suptilnim pritiscima. Papa Benedikt XVI. kaže da čovjekom
današnjice manipuliraju tržište, mediji i moda", piše u Božićnoj poruci
predsjednik HBK, upozoravajući da danas "profit sve više postaje apsolutnim
zakonom".
"U nas je u prvom planu poticanje potrošnje, a
tek onda stvaranje novih vrijednosti koje bi pridonijele razvoju i napretku.
O, kad bi se u nas gradilo barem onoliko novih tvrtka za proizvodnju koliko
se podiže novih trgovačkih centara za prodaju uvezene robe! Kao da je nekome
stalo samo da izvuče novac te da stvori što više pasivnih potrošača na štetu
kreativnosti i novih poduzetničkih ideja koje su uključene u dobro šire
društvene zajednice.
Nažalost, u pozadini stoje najčešće uski
osobni ili skupni interesi koji prelaze sve granice morala i ljudskosti",
tvrdi zagrebački nadbiskup i dodaje kako je osobito mali čovjek u ovo doba
"nemilosrdne globalizacije sve ugroženiji". "Trajno se produbljuju razlike
između bogatih i siromašnih; manjina postaje sve bogatijom, većina sve
siromašnijom. Željena globalizacija solidarnosti gotovo se i ne nazire. Čini
se da zakon i javne institucije sve više štite bogate i moćne. Naime, i sama
formalna zakonska ravnopravnost siromašnijeg ostavlja u nezavidnijem
položaju. Praksa se sve više ravna filozofijom egoizma; kod donošenja odluka
ne uzima se dovoljno u razmatranje opće dobro kao ni dobro konkretnog,
prosječnog čovjeka, njegovih životnih prilika i potreba".
Predsjednik HBK stoga poziva sve kršćane i
našu Crkvu u cjelini, ali i ostale odgovorne i svjesne građane, "da jače
dignu svoj glas u obranu ljudskoga dostojanstva, u obranu čovjeka, osobito
slabijeg i siromašnijeg koji je izložen novim pritiscima i manipulacijama",
ističući kako je u javnosti potrebno "braniti minimum etičnosti da bi se
mogao sačuvati sustav vrijednosti prijeko potreban za život dostojan
čovjeka". Kardinal stoga podsjeća na nauk Ivana Pavla II. iz 1991. iznesen u
Centesimus annus u kojemu se on suprotstavlja nekontroliranome kapitalizmu.
Podsjećajući kako Božić u središte stavlja
konkretnog čovjeka i njegovo dostojanstvo, kardinal Bozanić upozorava na
konkretne pojave kako u hrvatskome tako u nekim zapadnim društvima, koje
dovode u pitanje to dostojanstvo. "Za nas kršćane nedjelja, kao dan Kristova
uskrsnuća, jest dan novoga početka. Smisao je nedjelje da čovjeka oslobodi
od ritma svakodnevna rada i napora, da mu ostavi vremena, stvori potreban
duhovni prostor za bolje prepoznavanje svoje ljudskosti, za sadržajniji
život. Svoditi čovjeka na proizvođača u korist vlasnika sredstava za
proizvodnju te na potrošača, i opet u korist drugih, znači uskraćivati mu
bitnu dimenziju njegove ljudskosti. Osporavanjem nedjelje kao dana za
čovjeka i njegovu obitelj, kao dana za dublje življenje sustvarateljskog
odnosa s Bogom, vraćamo se u pretpovijest ljudskoga roda, u svoju duhovnu
pretpovijest. Time ugrožavamo čovjekovo dostojanstvo, uskraćujemo mu
iskustvo slobode i odgovornosti. Zakidamo ga za iskustvo jedinstva sa svojim
Stvoriteljem, sa stvorenjem i sa čitavim Univerzumom. Nedjelja afirmira
čovjekovu kreativnost, vraća posustale snage i otvara ga prema
transcendenciji.
Tko smije čovjeka zakidati u tim njegovim
pravima?", pita se predsjednik HBK, upozoravajući kako se gubitkom svijesti
o vlastitom dostojanstvu gubi i svijest o dostojanstvu drugih ljudi što može
dovesti do ispraznosti i besmislenosti kao i do nezainteresiranosti za
poštivanje drugih i različitih. "Na onima koji imaju moć i obvezu oblikovati
društveni život velika je odgovornost. Oni su dužni ljudima osigurati pravnu
sigurnost i ravnopravnost. Oni su dužni građanima osigurati elementarne
pretpostavke da mogu živjeti cjelovitost svoje ljudskosti. Ne ispuniti tu
odgovornost znači zloupotrijebiti je, a time se čini velika nepravda pred
Bogom i čovjekom", upozorava kardinal Bozanić.
"Božić je blagdan opće brige za čovjeka.
Božićni blagdan uspostavlja savez sa svime što je dobro u svijetu. On potiče
građansku inicijativu u promicanju općega dobra. Stoga je potrebno da
kršćani postanu svjesniji svoje odgovornosti za općedruštveni život.
Potrebno je, uz to da se više otvorimo za međusobnu suradnju u svim
segmentima Crkve i društva. Pozivam sve vjernike na snažniji duhovni i
molitveni život. Promijenimo li vlastito lice, promijenimo li lice svoje
Crkve, promijenit ćemo i lice ove zemlje. To možemo postići samo s Bogom,
samo budemo li otvoreni nadahnućima Duha Svetoga", kaže zagrebački nadbiskup
te ističe kako sve to dobiva dodatnu važnost u okolnostima uključivanja u
europsko zajedništvo u kojemu će još biti važnije sačuvati svijest o
vlastitome dostojanstvu i identitetu. Kardinal stoga "u ovo osjetljivo
vrijeme za mir i međusobno povjerenje" poziva sve na molitvu za domovinu te
svima čestita Božić i nadolazeću novu 2006. godinu.
|
