|
Vatikan, 25. listopada 2007. (Radio Vatikan) -
Vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić jutros je s
nekoliko svećenika i vicerektorom Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima
mr. don Željkom Majićem u crkvi Ara Coeli u Rimu u kojoj su pokopani
posmrtni ostaci posljednje bosanske kraljice Katarine Kotromanić-Kosače
slavio misu za Bosnu i Hercegovinu. Na misi je sudjelovalo i petnaestak
redovnica i nekolicina vjernika Hrvata u Rimu. Kardinal Puljić pozvao je sve
na molitvu za domovinu. Uistinu je znakovito da će upravo danas, na dan
smrti bosanske kraljice Katarine Kotromanić-Kosača koja je željela da Sveti
Otac vodi brigu o bosanskom kraljevstvu, biti ratificiran Temeljni ugovor
između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine – kazao je kardinal Puljić.
Vrhbosanski se nadbiskup nakon mise zajedno sa svim svećenicima, redovnicima
i ostalim vjernicima kod nadgrobne ploče pomolio za kraljicu Katarinu. U
svim crkvama Vrhbosanske nadbiskupije, prema odredbi kardinala Puljića,
slavi se 25. listopada Misa za domovinu.
O kraljici Katarini Kotromanić-Kosača dr. don Tomo Vukšić, profesor na
Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu, između ostalog piše: "Kraljica
Katarina je sa svojim pokojnim mužem Stjepanom Tomašom imala dvoje djece:
sina Sigismunda koji je, u trenutku pada Bosne pod Turke, mogao imati između
12 i 14 godina i kćer Katarinu, djevojčicu od 10 godina. Turci su zarobili i
odveli u ropstvo i njezina sina Sigismunda i kćer Katarinu. U listopadu
1463. kraljica Katarina sigurno je još bila u Dubrovniku ali, nezadovoljna
svojim položajem otplovila je do Ancone te se uputila u Rim gdje je ostala
do kraja života. U svojoj oporuci, napisanoj 20. listopada 1478., to jest
pet dana prije smrti, Katarina imenuje papu Siksta IV. i njegove zakonite
nasljednike baštinicima bosanskog kraljevstva. Moli ih da bosansko
kraljevstvo u potpunosti predaju njezinu sinu Sigismundu, ako se vrati na
kršćanstvo. Ako pak Sigismund ne bi ponovno postao kršćanin, kraljica moli
pape da bosansko kraljevstvo predaju njezinoj kćeri Katarini, bude li se ona
vratila u kršćanstvo. Ako bi pak oboje ustrajalo u muslimanskoj vjeri na
koju su u ropstvu bili prevedeni, kraljica Katarina odlučuje da Sveta
Stolica postaje vlasnica bosanskog kraljevstva te da, u tom svojstvu, o tom
kraljevstvu može odlučivati prema svojoj uviđavnosti. Katarina je pokopana
ispred oltara u franjevačkoj crkvi Ara Coeli u Rimu. Tu je njezin grob s
nadgrobnom pločom ostao sve do 1590. godine kad je oltarište preuređivano.
Na nadgrobnoj ploči bio je Katarinin lik a ispod lika izvorni natpis na
bosančici. Taj natpis glasi: Katarini Kraljici bosanskoj, Stjepana hercega
'Svetoga Sabe', poroda Jelene i kuće cara Stjepana kćeri, Tomaša Kralja
bosanskoga ženi. Koliko živi godina 54. I preminu u Rimu ljeta Gospodnjega,
1478. dana 25. listopada. Spomenik na nju pismom postavljen.
Papa Benedikt XVI. primio je danas 25. listopada u audijenciju
predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića koji se
odmah nakon toga susreo s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom
Tarcisiom Bertoneom i tajnikom Državnog tajništva za odnose s državama
nadbiskupom Dominiqueom Mambertijem u povodu razmjene ratifikacijskih
instrumenata Temeljnog ugovora i Dodatnog protokola između Svete Stolice i
Bosne i Hercegovine, navodi se u službenom priopćenju Svete Stolice uz
napomenu da je nazočan bio i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. U
tijeku srdačnog razgovora bilo je riječi o aktualizaciji samog Ugovora i
osobito o zauzetosti Crkve na polju obrazovanja, socijalnih i karitativnih
aktivnosti kao i o pastoralnoj skrbi vjernika katolika. Potvrđen je prinos
katoličke zajednice u promicanju miroljubivog suživota između različitih
etničkih i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Predsjedatelj Komšić je
pozvao Papu da pohodi Bosnu i Hercegovinu, kaže se u službenom priopćenju
Svete Stolice.
U povodu današnje svečane razmjene ratifikacijskih instrumenata Temeljnog
ugovora i Dodatnog protokola između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine
izjavu za Katoličku tiskovnu agenciju u Sarajevu dao je vrhbosanski
nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je i osobno sudjelovao na svečanosti
upriličenoj u Apostolskoj palači u Vatikanu. Čitavu sam svečanost doživio
vrlo lijepo. Raduje me da su govori kardinala Bertonea i predsjedatelja
Komšića bili vrlo pozitivno intonirani u smislu europskih integracija te da
je istaknuto kako Bosna i Hercegovina u procesu izgradnje mira ide prema
europskim načelima. Ovaj Ugovor je svakako doprinos tome. Posebno me raduje
da su razmijenjeni ratifikacijski instrumenti upravo na obljetnicu smrti
bosanske kraljice Katarine Kotromanić-Kosača što ima posebnu simboliku –
izjavio je kardinal Puljić.
|
