|
Nadbiskup Lajolo potaknuo sve kr¹æane da u
jedinstvu s ljudima dobre volje pridonesu ostvarenju Europe, dostojne
duhovnoga bogatstva koje su nam ostavili oci
Krakov, 13. rujna 2005. (IKA) - Kr¹æani mogu
dati veliki prinos izgradnji Europe, ali se trebaju, meðusobno sjedinjeni,
ujediniti s ljudima dobre volje, i tako odbaciti poku¹aje onih koji vjeru
¾ele svesti na privatni èin, poruka je nadbiskupa Giovannija Lajola, tajnika
Dr¾avnoga tajni¹tva Svete Stolice za odnose s dr¾avama, s meðunarodne
konferencije o ulozi Crkve i kr¹æana u buduænosti Europe koja je proteklih
dana odr¾ana u Krakovu.
"Bilo bi to politièko krivotvorenje ako bi
Europa htjela svesti Crkvu i kr¹æane na unutarnje èovjeèje iskustvo, na
privatni èin, beznaèajan za javno djelovanje politièke zajednice. U
sada¹njoj Europskoj uniji od 456 milijuna stanovnika njih 368 milijuna su
kr¹æani, a od toga ima 262 milijuna katolika. Kr¹æani su veæina, ali samo na
papiru, jer nisu u istoj mjeri zastupljeni u politièkim tijelima, medijima i
javnome mnijenju, kao ni u kulturnim institucijama. Ponekad su jedva
prihvaæeni, ako ih suvremena sekularistièka kultura potpuno ne odbaci kao
politièki nekorektne", ustvrdio je nadbiskup, napomenuv¹i nadalje kako se
politièka va¾nost kr¹æana, posebice katolika, ne mo¾e u europskom sklopu
zanemariti zbog laiènosti politièke zajednice. Kr¹æanstvo je pridonijelo i
nastavlja davati na svim podruèjima: od dru¹tvenoga do kulturnoga i
umjetnièkoga, od ¹kolstva do obitelji, od bolnica do zbrinjavanja siromaha.
Kr¹æanstvo je jedini istinski ujedinjujuæi èimbenik razlièitosti europskih
zemalja koje se razlikuju po narodnosti, jeziku i kulturi. Unatoè tim
razlièitostima, posvuda susreæemo istovjetno poimanje èovjekove naravi,
dostojanstva i njegove sudbine; iz kr¹æanskoga su poimanja potekla temeljna
naèela suvremene dr¾ave: jednakost, sloboda i zajedni¹tvo. Zbog svega toga
Crkva poziva Europu na veæu dru¹tveno-politièku povezanost, ali i na disanje
s oba pluæa, èuvajuæi identitet svakoga pojedinog naroda. Da je Europa
posvetila du¾nu pozornost ovom temeljnom zahtjevu i osjetljivosti pojedinih
naroda, mo¾da ne bi do¾ivjela odbacivanje Ustava, koji je potpisan 29.
listopada 2004. godine u Rimu, kazao je nadbiskup Lajolo te podsjetio na
Papinu homiliju na misi za izbor Pape, u kojoj je, tada kardinal Ratzinger,
upozorio na diktaturu relativizma koji ni¹ta ne priznaje sigurnim. "Mo¾da se
ni na jednom drugom kontinentu kao u Europi ne nastoji toliko uèvrstiti
nepovjerenje u èovjekove moguænosti, odnosno isticati da èovjek ne mo¾e
dokuèiti apsolutnu istinu. Stoga se, poimajuæi biæe na taj naèin,
relativizira pojam naravi, a naèelo dostojanstva ljudske osobe postaje
bezvrijednim, te se u kritiènim trenutcima dovodi u opasnost smisao
ljudskoga ¾ivota. Crkva je, naprotiv, kao ¹to je uvijek bila, istinska
pobornica zdravoga razuma; sposobna, ne samo dosegnuti matematièku istinu,
ili onu prirodnih znanosti, nego i posljednje istine o èovjeku", pojasnio je
nadbiskup.
Od kr¹æana nadbiskup zahtijeva tri odlike:
sposobnost, ponosnu poniznost zbog vlastite vjere i poduzetnost. Treba znati
iziæi na otvoreno i ne uzmicati pred uobièajenim optu¾bama poput
fundamentalizma, klerikalizma, fideizma i sliènih, koje nam dolaze upravo od
onih koji su zara¾eni ekstremizmima. Kr¹æani ne trebaju trpjeti osjeæaj
manje vrijednosti; ako se drugi hvale svojim prinosom prosvjetiteljstvu,
kr¹æani znaju da su sinovi svjetla i dana; ako se oni pozivaju na snagu
razuma, kr¹æani su spremni raspravljati na temelju valjanih argumenata u
svjetlu samoga razuma, ali znaju da postoje i razlozi srca koje razum ne
poznaje. Ako su drugi ponosni zbog radikalizma, kr¹æani znaju da ni jedan
radikalizam nije usporediv s evanðeoskom potpuno¹æu. Nu¾an je ponizan ponos,
jer na¹e blago je u krhkoj posudi i prenosivo je samo u poniznosti, upozorio
je nadbiskup, podsjetiv¹i na Petra koji je, potièuæi na izno¹enje razloga
na¹e nade, poruèio neka se to èini s ponizno¹æu i ljubavlju, kroz iskreni
dijalog.
Na kraju je nadbiskup Lajolo pozvao kr¹æane na
zalaganje, èak i u politici, u ¹irenju evanðeoske poruke: kr¹æani ne mogu
prozivati nedosljednost izabranih, ako oni kao izbornici nisu dosljedni u
izboru. "U pluralistièkom dru¹tvu s mno¹tvom ideologija, kr¹æani trebaju
poznavati i ujediniti vlastite snage, i ujediniti se s ljudima dobre volje u
ostvarenju Europe dostojne duhovnoga bogatstva koje su nam ostavili na¹i
oci, Europe kakvu su sanjali veliki ljudi dvadesetoga stoljeæa", zakljuèio
je nadbiskup Lajolo.
|
