|
Veliki hrvatski filozof hercegovački
franjevac dr. fra Kvirin Vasilj umro je u Chicagu 6. srpnja u 90. godini
života, 72. redovništva i 66. svećeništva
Chicago, 11. srpnja 2006. (Miriam) – U samostanu
Sv. Ante u Chicagu, na Holy Sepulcher Cemetary u Alsipu, u državi Illinois,
u utorak 11. srpnja, nakon mise zadušnice, pokopani su zemni ostaci
hercegovačkog franjevca i uglednog filozofa dr. fra Kvirina Vasilja, koji je
preminuo 6. srpnja u Chicagu u 90. godini života, 72. redovništva i 66.
svećeništva.
Fra Kvirin je rođen 2. veljače 1917. u Međugorju. Pučku školu pohađao je u
Međugorju, a klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu. Ušao je u novicijat na
Humcu 3. srpnja 1934. Filozofsko-teološki studij završio je u Mostaru i tu
je zaređen za svećenika 16. lipnja 1940.
Nakon ređenja fra Kvirin je 1941. otišao na postdiplomski studij filozofije
i matematike u Zagreb, a onda 1943. u Beč i Innsbruck. Na sveučilištu u
Innsbrucku 1946. stekao je akademski naslov doktora filozofije. Nakon
doktorata fra Kvirin djeluje četiri godine kao profesor u Grottamareu u
Italiji, a ostatak svoga plodnog života i rada provodi u Sjedinjenim
Američkim Državama. Uz pastoralne i profesorske dužnosti bio je urednik
Glasnika i Hrvatskog Kalendara. Objavio je više od 450 članaka u vjerskim,
književnim i političkim revijama i publikacijama, uglavnom u iseljeništvu.
Napisao je i objavio knjige: Analiza i sinteza čovjeka, (Chicago, 1958.),
Trinitarne teorije pred sudom razuma, (Chicago, 1960.) – Trinitarian
Theories as Judged by Reason, (Chicago, ZIRAL, 1987.), Temelji spoznaje
stvarnosti (Profizika transcendentne logike; Naravna teologija ljudskog
razuma; Metafizika o čovjeku), (Madrid-Valencija, Drina Press, 1966.), Zašto
vjerujem? (Madrid, 1968.), Odnos naravnoga reda prema nadnaravnome, (Madrid,
1970.), Sloboda i odgovornost, (Chicago, ZIRAL, 1972.), Marksizam i
kršćanstvo, (München-Barcelona, Knjižnica Hrvatske revije, 1976.),
Filozofija očovječenja i počovječenja, (Duvno, Naša Ognjišta, 1978.),
Ljepota i umjetnost, (Chicago, ZIRAL, 1979.), Tajna počovječenja, (Duvno,
Naša Ognjišta, 1981.), Misli o religiji, (Chicago, ZIRAL, 1983.), Filozofija
ljudskog duha (Teorija spoznaje; Filozofija o Bogu), (Chicago, ZIRAL,
1984.), Vječni život, (Chicago, ZIRAL, 1987.), »Kruh naš svagdanji, daj nam
danas«, odlomci iz dnevnika, (Chicago, ZIRAL, 1990.), Opstojnost Božja i
stvarnost zla, (Chicago, ZIRAL, 1991.), Filozofija života, (Zagreb, K.
Krešimir, 1997.), Religija, prirodne i društvene znanosti, (Mostar, ZIRAL,
1997.), Čovjek, njegova veličina i njegova bijeda, (Mostar, ZIRAL, 1998.),
Razum i religija, (Zagreb, K. Krešimir, 1999.).
Svojim znanstvenim radom fra Kvirin je obogatio hrvatsku filozofsku misao te
ga se s pravom nazivalo velikim hrvatskim filozofom.
|
