|
Vatikan - 25. prosinca 2006. (Radio Vatikan) -
Betlehemsko je dijete Spasitelj svijeta, Spasitelj rođen za sve, za današnje
čovječanstvo također: za čovječanstvo koje je jednim dijelom bogato i
naizgled sretno, ali još većim dijelom pogođen bijedom, u traženju mira i
potrebito solidarnosti. Za takav svijet dolazi, betlehemskim otajstvom, znak
radosti i nade koji, nakon dvije tisuće godina, čuva svoju svježinu
netaknutom – misli su pape Benedikta XVI. koje je danas uputio u poruci Urbi
et Orbi – Gradu i svijetu, i koju je popratio božićnom čestitkom na 62
jezika. Zašto je čovjeku, koji ima tri tisuće godina dugu povijest, kulturu i
napredak, potreban „Spasitelj“? Vrijedi li još uvijek ta ideja, ta osoba, za
ljude koji su sposobni istraživati beskonačnu veličinu svemira, ili pak
beskonačnu malenost genetičke niti? A ponajviše, znade li taj čovjek, snažan
u svojim izvanrednim spoznajama, odgovoriti na bolan zaziv u pomoć, koji
pojačava tisuće neriješenih tragedija koje još uvijek pritišću milijune
ljudskih bića? Pogađaju te riječi Svetoga Oca izgovorene sa središnje lože
vatikanske bazilike, pred mnoštvom okupljenim na Trgu svetoga Petra, a koje
su prenosile 102 televizijske postaje iz 63 zemlje. Je li još uvijek
potreban neki „Spasitelj“ čovjeku koji je stigao do Mjeseca i Marsa, i koji
se sprema osvojiti svemir; čovjeku koji bez ograničenja istražuje tajne
prirode i uspijeva odgonetnuti čak i čudesne kodove ljudskoga genoma? Je li
Spasitelj potreban čovjeku koji je izmislio interaktivnu komunikaciju, koji
plovi virtualnim oceanom interneta, i koji je, zahvaljujući suvremenim i
naprednim tehnologijama obavijesnih sredstava, od Zemlje, tog velikoga
zajedničkog doma, učinio mali globalni svijet? – upitao se Sveti Otac.
Taj se čovjek predstavlja kao sigurni i samodostatni graditelj vlastite
sudbine, taj čovjek XXI. stoljeća, čini se zaneseni proizvođač neospornih
uspjeha. Čini se, dakle, da mu spasenje nije potrebno, ali – istaknuo je
Papa – to nije tako. Drugi krajevi svijeta pokazuju drugačije. Još uvijek se
umire od gladi i žeđi, od bolesti i siromaštva, u ovome vremenu obilja
razuzdanoga konsumizma. Još ima onih koji su robovi, izrabljeni i
povrijeđenoga dostojanstva; ima onih koji su žrtve rasne i vjerske mržnje,
te im nesnošljivost i diskriminacija, političke vlasti i fizičke ili moralne
prinude priječe slobodno izražavanje vlastite vjere. Ima onih koji vide sebe
i svoje najdraže, posebice djecu, mučene uporabom oružja, terorizmom i
svakom vrstom nasilja, u doba kada svi zazivaju i proglašuju napredak,
solidarnost i mir za sve – upozorio je Sveti Otac. Kako ne čuti da se upravo
s dna toga raskošnoga i očajnoga čovječanstva uzdiže bolan vapaj za pomoć?
Tu su pomoć zazvali i oni koji su bili primorani napustiti vlastiti dom i
vlastitu domovinu; – podsjetio je Sveti Otac – oni koji su, dovedeni u
zabludu lažnim prorocima sreće, vlastitu samoću uronili u drogu ili alkohol?
To se događa zbog toga što je ljudsko biće uvijek ostalo isto: sloboda
razapeta između dobra i zla, između života i smrti – kazao je Papa. Možda je
Spasitelj još više potreban današnjem postmodernističkom dobu, jer je
društvo u kojem živi postalo složenije, a prijetnje njegovu osobnom i
moralnom integritetu postale su podmuklije. Krist je dakle taj Spasitelj,
jer je iz ljubavi prema čovjeku rođen u štali i umro na Križu. Samo on može
zaštititi ljudsko dostojanstvo, i može dovesti do razboritosti i umjerenosti
one koji imaju političku i društvenu odgovornost u svijetu. Na današnji
blagdan, s velikom brigom mislim na područje Bliskoga istoka, obilježeno
bezbrojnim i teškim krizama i sukobima, te se nada da će se otvoriti
mogućnosti za pravedan i trajan mir, u poštovanju neotuđivih prava naroda
toga područja. U ruke božanskoga betlehemskog Djetešca stavljam znakove
obnovljenoga dijaloga između Izraelaca i Palestinaca, kojih smo svjedoci
ovih dana, kao i nadu u povoljan razvoj događaja – kazao je Sveti Otac, te
moli i za demokraciju u Libanonu, za budućnost bratstva i solidarnosti na
Šri Lanki, za svršetak bratoubilačkih sukoba u Africi, a posebice u Darfuru,
te za učvršćenje procesa pomirenja, demokracije i razvoja, nasuprot
žarištima napetosti koja čine nesigurnom budućnost drugih krajeva svijeta, u
Europi, kao i u Latinskoj Americi. Draga braćo i sestre, gdjegod bili, neka
do vas stigne ova poruka radosti i nade: Bog je postao čovjekom u Isusu
Kristu, rođen je od Marije Djevice i ponovno se rađa danas u Crkvi. On je
taj koji svima donosi ljubav nebeskoga Oca. On je Spasitelj svijeta! Ne
bojte se, otvorite mu srce, prihvatite ga, kako bi njegovo kraljevstvo
ljubavi i mira postalo zajednička baština sviju. Sretan Božić! – kazao je
Sveti Otac u poruci upućeno Gradu i svijetu.
|
