Vatikan. 28. studenoga 2006. (Radio Vatikan) - Moje putovanje nije političko
nego pastoralno, u znaku mira i dijaloga, tim je riječima započelo peto
apostolsko međunarodno putovanje Benedikta XVI. koji je u 13 sati po
turskome vremenu sletio u zračnu luku u Ankari. Papa je novinarima nazočnima
u zrakoplovu odmah želio pojasniti istinsko značenje posjeta, koji kruni
njegovu davnu želju. U tradicionalnoj razmjeni brzojava sa šefovima država
preko kojih je letio Papin zrakoplov, Papa je talijanskome predsjedniku
Giorgiu Napolitanu napisao kako se s lokalnim katolicima sprema dijeliti
„trenutke snažne duhovnosti“, te kako želi „ohrabriti ekumenski i
međureligijski dijalog“. Siguran sam da će vaš posjet ponuditi izvanredan
prinos bratstvu i miru među narodima, osnažujući duboke razloge uzajamnoga
razumijevanja i dijaloga između kršćanstva i islamskoga svijeta – odgovorio
je talijanski Predsjednik.
Osvrnuvši se na prve Papine trenutke u Turskoj u razgovoru za našu radio
postaju, Pietro Cocco, naš novinar u Papinoj pratnji, kazao je kako se Sveti
Otac upisao u zlatnu knjigu u Atatürkovome mauzoleju „Turska, točka susreta
i raskrižje različitih kultura i religija“. Papa Benedikt XVI. uputio je
pozdrav zemlji, odmah nakon dolaska u Ankaru. U ovoj zemlji, spojnici između
Europe i Azije, rado preuzimam riječi utemeljitelja Turske Republike: mir u
domovini, mir u svijetu – kazao je Sveti Otac. Sveti se Otac po slijetanju u
zračnu luku susreo s turskim premijerom Erdoganom i s njim se zadržao
dvadeset minuta u srdačnome razgovoru. Nakon susreta Erdogan je novinarima
kazao: „Papin posjet dolazi u pravi trenutak, primijetio je Premijer , u
svijetu u kojem se širi kultura nasilja i ističu razlike, veoma je važno da
Papa dolazi u zemlju s većinskim muslimanskim stanovništvom, u laičku i
demokratsku zemlju poput Turske. S njegovim se posjetom može dati poruka
mira i snošljivosti – istaknuo je Erdogan i dodao kako je Sveti Otac
pozitivno govorio o islamu i o Turskoj u Europskoj uniji. Čuti te izričaje –
naglasio je Premijer – za mene znači da je naš susret imao pozitivan ishod.
Osvrnuvši se na pisanje turskoga tiska, naš novinar je primijetio kako su
svi dnevnici zaželjeli dobrodošlicu Svetome Ocu. Svi Papinu posjetu
posvećuju cijele stranice, premda ističu da je to, prije svega, posjet
ekumenskome patrijarhu Bartolomeju I. da unaprijede ekumenski hod, ali
također izražavaju želju da se nadvladaju nesporazumi prošlosti. Obzirom na
to, novinar Hakan Selik, koji se susreo s kardinalom Ratzingerom prije nego
je izabran za Petrova nasljednika, u dnevniku 'Posta' podsjeća kako je
osobno pitao kardinala je li istina da ne želi ulazak Turske u Europu.
Kardinal Ratzinger, piše novinar, odgovorio je kako je bio krivo shvaćen, te
da veoma cijeni turski narod. Mala katolička zajednica usrdno moli za ovo
apostolsko putovanje, od kojeg očekuje ohrabrenje i nadu kako bi spokojno
gledala na budućnost u ovoj zemlji.
(28. studenoga 2006. – RV) Benedikt XVI. tijekom leta u Tursku bio je vrlo
srdačan s nazočnima u zrakoplovu, novinarima i poslugom. S novinarima koji
su ga okružili razgovarao je o pastoralnim motivima putovanja u Tursku.
«Cilj ovog putovanja – kazao je Papa, govoreći novinarima – jest dijalog,
bratstvo, zauzetost u razumijevanju među kulturama i religijama, u svrhu
izmirenja». «Svi – istaknuo je – osjećamo istu odgovornost u ovome teškom
trenutku povijesti». Na upit kako pristupa ovome putovanju u napetoj
situaciji, Papa je kazao poduzeo sam ga «s velikim pouzdanjem i nadom,
praćen – u to sam uvjeren – simpatijom i molitvom tolikih osoba». «Znam –
dodao je – da je turski narod gostoljubiv, otvoren i da želi mir». Papa je
snažno istaknuo kako ovo nije političko putovanje nego pastoralno, s ciljem
boljeg međusobnog upoznavanja. «Ne trebamo očekivati velike rezultate od
ovoga putovanja, pojasnio je. «Njegova važnost je simbolična i sastoji se u
samim susretima prijateljstva i poštovanja u zajedničkom nastojanju za mir i
bratstvo».
Na upit o integraciji Turske u Europu, Papa je podsjetio kako je Otac
moderne Turske, Kemal Atatürk uzeo kao uzor francuski Ustav, dakle, na
početku moderne Turske – primijetio je – nalazi se dijalog s europskim
razmišljanjem, njezinim načinom poimanja i življenja, koji valja ostvariti u
drugačijem povijesnom i religijskom kontekstu. «Zato – kazao je - dijalog
između europskog razmišljanja i muslimanske tradicije upisana je u samu
egzistenciju moderne Turske i u tome – ustvrdio je – imamo uzajamnu
odgovornost: mi Europljani trebamo preispitati naše laicističko
razmišljanje, koje isključuje vjersku dimenziju iz javnoga života i vodi u
slijepu ulicu. Turska počevši od svoje povijesti, s Europljanima treba
misliti kako u budućnosti izgraditi vezu između laicizma i tradicije, između
otvorenog i snošljivog razmišljanja koje kao temeljni element ima slobodu i
vrednote utemeljene na religiji koje daju sadržaj toj slobodi». I na kraju
odgovarajući na posljednje pitanje koje se odnosi na susret s patrijarhom
Bartolomejom I., Papa je istaknuo, ne osvrćući se na brojeve, simboličnu,
povijesnu i duhovnu važnost Ekumenskog Patrijarhata, kao odredišne točke za
čitav pravoslavni svijet. «Dakle, riječ je – rekao je – o vrlo važnom
trenutku na putu prema jedinstvu kršćana».
