|
U dubrovačkoj katedrali proslavljena Velika Gospa |
|
Izvor: IKA Informativna
katolička agencija - http://www.ika.hr/ |
|
------- |
|
Dubrovnik, 15. kolovoz 2004. (IKA) -
Svetkovina Velike Gospe svečano je 15. kolovoza proslavljena u crkvama i
župama Dubrovačke biskupije. Veliki broj vjernika u tijeku dana hodočastio
je u dubrovačku prvostolnicu koja Mariju na nebo uznesenu slavi kao svoju
zaštitnicu. Središnje koncelebrirano euharistijsko slavlje ispred dubrovačke
katedrale u večernjim satima predslavio je dubrovački biskup Želimir Puljić.
U prigodnoj propovijedi biskup je rekao kako se za svetkovinu Velike Gospe
cijela Hrvatska pokreće i hodočasti Mariji: Večeras i nas privlači Marija na
nebo uznesena koju čitanja prikazuje kao "blagoslovljenu ženu", "zaodjenutu
suncem", s vijencem na glavi od dvanaest zvijezda" koja veliča Gospodina i u
duši mu zahvaljuje za silna djela koja joj je učinio". Podsjetio je kako se
na blagdan Isusova preobraženja sjećamo Očeva glasa koji svjedoči kako je
Isus njegov ljubljeni sin kojeg treba slušati dok se na blagdan Marijina
uznesenja oglašava sam uskrsli Gospodin i veli: "Ovo je moja mati ljubljena.
Njoj nisam dopustio trunuti u zemlji, već sam je odmah uzdigao k sebi!".
Biskup Puljić posebno je govorio o Mariji kao
"kraljici obitelji", navodeći kao primjer život bračnog para Marije
(1884-1965) i Alojzija (1880-1951) Beltrame Quattrocchi, koje je papa Ivan
Pavao II. prije tri godine, 21. listopada 2001., kao prvi bračni par u
povijesti uvrstio u zbor blaženih. Ispripovjedivši ukratko njihove životne
putove, biskup Puljić je istaknuo njihov način odgoja djece. Na upit kako su
odgajali svoju djecu i u tome uspijevali, Marija je odgovorila: "Nastojali
smo sačuvati njihove svježe duše od utjecaja Zloga. Poticali smo neka se
raduju životu, hrane euharistijom, uživaju u ljepoti Božje prirode, sastaju
se u zdravom društvu, vole svoju Domovinu i poznaju vjeru. Eto, to je ono
što smo im kušali dati i prenijeti". Biskup je također ukazao na njihov
međusobni odnos o čemu je sam Alojzije nekoliko mjeseci prije smrti izjavio
kako duguje svojoj ženi Mariji neizmjernu zahvalnost za sve dobro duševno i
materijalno koje mu je učinila. Osjećajući pak kako se primiče kraj života
dodao je da ga pomisao na rastanak od supruge Marije i voljene djece ispunja
tugom. No, tješi ga nada kako će se s njima opet naći u vječnoj slavi Oca
nebeskoga. Marija je proživjela još 14 godina kao udovica, a njezina kćerka
Enrika zabilježila je kako se njihova majka osjećala nakon očeve smrti.
Govorila je kako je bila sigurna da ih ništa rastaviti ne može. "Ujedinjeni
Božjim sakramentom, međusobnom ljubavlju i razumijevanjem, milošću i patnjom
bili smo nerazdvojni. A onda Božjom voljom on se preselio na drugi svijet.
Ovih dana obilazim prostorije u kojima sam vas rađala i odgajala. Promatram
vaša dječja lica i gledam kako rastete i odlazite. Iznova proživljavam sve
radosti i tjeskobe koje su me pratile dok sam vodila brigu o vama. Osjećam
kako nas je Bog obasuo velikom ljubavlju. A kad se i ja uskoro preselim u
Očev dom, Alojzije i ja blagoslivljat ćemo vas s nebesa", govorila je.
Na kraju propovijedi biskup je potaknuo
obitelji Dubrovačke biskupije da slijede primjer obitelji blaženih Alojzija
i Marije, te budu "vjerni u ljubavi, postojani u molitvi, gorljivi u
apostolatu i djelima dobrotvornosti". Nakon euharistijskog slavlja vjernici
su u ophodu u kojem je nošena zavjetna slika Gospe od Porata pošli prema
gradskoj luci, gdje je podijeljen blagoslov pomorcima, ribarima i svima koji
od mora žive. Biskup Puljić je također predmolio molitvu Gospi od Porata,
povjerivši njezinoj zaštiti sve članove drevne Crkve dubrovačke, kao i sve
Marijine štovatelje u Domovini i u inozemstvu. Uoči svetkovine Velike Gospe
u dubrovačkoj katedrali trodnevnu duhovnu pripravu predvodio je fra Franjo
Zelenika.
|
|
------- |
|
Veritas, 16. kolovoz 2004. |
|
|
|
|
Vatikan
Sveta Stolica
Informativne
stranice o Vatikanu
Vatikanske službene stranice
Vatican State
L'Osservatore Romano
Radio Vatikan na hrvatskom
Vatikanski Ured za tisak
Vatikanski muzeji
Vatikanska knjižnica
Vatikanski arhiv
Vatikanska izdavačka kuća
|
|
|
|
 |
|
|
Knjiga mjeseca
Božja tvrđava
Louis de Wohl
Izdavač:
Verbum
Split, 2008.
Biblioteka:
Stilus
Jedan od ključnih velikana
povijesti Zapada svakako je sv. Benedikt, osnivač
benediktinskoga reda, čiji je utjecaj na zapadnu kulturu
gotovo nemjerljiv i prepoznatljiv u svim sferama života – od
sveučilišta, razvoja gradova i tehničkih postignuća,
arhitekture, pismenosti itd.
U ovom povijesnom romanu poznati spisatelj Louis de Wohl,
koji je hrvatskim čitateljima poznat po romanima Koplje,
Posljednji križar, Tiho svjetlo i Drvo života, za temu ima
upravo život i djelo Benedikta Nursijskoga (oko 480.–547.) i
burno razdoblje u kojemu je živio.
Vrsnim književnim umijećem i povijesnom preciznošću,
detaljno opisujući Rim u kaosu, barbarska osvajanja i svijet
koji se urušava, de Wohl čitatelju istodobno približava
život čovjeka koji će bitno utjecati na novu civilizaciju,
koja mnogo toga ima zahvaliti upravo njegovoj viziji i
djelovanju.
Kao i ostala de Wohlova djela, i ovo je više od same
književnosti, ono je veličanstvena i detaljno iznijansirana
freska jednoga života i početaka jedne kulture koja će
preporoditi Zapad.
Veritasove knjige mjeseca
|
|
|
|
|
|
|
|
Ivan Pavao II
Brojčani podaci o papinskoj službi
Ivana Pavla II.
Papa Ivan Pavao II. koji je za Petrova nasljednika
izabran 16. listopada 1978. papinsku je službu obavljao 26 godina. Time se
uvrstio u red papa s najdužim pontifikatom. Naime pontifikat Ivana Pavla II.
treći je po duljini u povijesti Crkve.
Životopis pape Ivana Pavla II. (kraća
verzija)
Ivan Pavao II. 264. je papa, odnosno 263. Petrov
nasljednik, a za rimskog je biskupa izabran 16. listopada 1978. godine.
Životopis pape Ivana Pavla II. (duža
verzija)
Karol Josef Wojtyla, 264. Petrov nasljednik i prvi
papa Netalijan od smrti - g. 1523. - Nizozemca Hadrijana VI. iz Utrechta, rodio
se 18. svibnja 1920. u Wadowicama pokraj Krakova. |
|
|
|
|
|
|
|
Verbum Dei - Riječ Božja Propovijedi
Bogoslužje Riječi i časoslova
Molitve
Propovijedi
Liturgijski kalendar
Mise u Hrvatskoj - Raspored
|
|
|
|
