|
U nekim je slučajevima sloboda
vjeroispovijesti zabranjena zbog vjerskih ili ideoloških razloga, u drugima
ju međutim, premda je priznata poveljama i zakonima, političke vlasti
podmuklo spriječavaju zbog prevlasti kulture agnosticizma i relativizma,
upozorio je Papa u svom kratkom nagovoru uz molitvu Anđeo Gospodnji
Vatikan, 4. prosinca 2005. (IKA) - I današnji
je Papin nedjeljni nagovor bio obilježem dubokim teološkim, ali i društveno
političkim mislima. Na Trgu Svetog Petra, gdje je nakon jakih kiša prošlih
dana ponovno zasjalo sunce, okupilo se pedesetak tisuća vjernika iz raznih
krajeva svijeta, koji su s velikim oduševljenjem pozdravili Svetog Oca, koji
je svoj govor usredotočio na značenje došašća, Bezgrešnog začeća, na potrebu
vjerske slobode i na 30.obljetnicu Povelje Organizacije ujedinjenih naroda o
pravima invalida i hendikapiranih osoba, koju Međunarodna zajednica
obilježava 9.prosinca. Rudare je povjerio zaštiti sv. Barbare, čiji blagdana
Crkva slavi danas.
Pripava na proslavu velikog otajstva
Utjelovljenja potiče nas da ponovno otkrijemo i produbimo osobni odnos s
Bogom, istaknuo je Sveti Otac i objasnio kako se latinska riječ «adventus»
odnosi na Kristov dolazak, što nam doziva u pamet činjenicu da Bog izlazi
ususret čovječanstvu. Svaki čovjek mora na taj Božji poticaj odgovoriti
otvorenim srcem, očekivanjem, produbljivanjem i prihvaćanjem. Kao što je Bog
slobodan da se, potaknut ljubavlju, objavi i daruje, tako je i čovjek
slobodan prihvatiti taj Božji dar, ali očekuje odgovor ljubavi. Kao primjer
naveo je Blaženu Djevicu Mariju, čiju svetkovinu Bezgrešnog začeća Crkva
slavi 8. prosinca. Ona je bila uvijek spremna vršiti volju Božju.
Papa je potom spomenuo kako su saborski oci
prije 40 godina prihvatili koncilski dokument Dignitatis humanae, kojim su
istaknuli potrebu vjerske slobode, jer pojedinci i zajednice imaju pravo
tražiti istinu i slobodno ispovijedati svoju vjeru. Vjerska sloboda, prema
Papinim riječima, proizlazi iz dostojanstva ljudske osobe, koji je jedini
među stvorenjima kadar uspostaviti slobodan i svijestan odnos sa
Stvoriteljem. Papa je istaknuo kako u sklopu zakonitih potreba javnog reda
vjerska sloboda mora biti zajamačena svim osobama i zajednicama. Primjetio
je kako se nažalost i 40 godina nakon koncila nije uspjelo to posvuda
postići. U nekim je slučajevima sloboda vjeroispovijesti zabranjena zbog
vjerskih ili ideoloških razloga, u drugima ju međutim, premda je priznata
poveljama i zakonima, političke vlasti podmuklo spriječavaju zbog prevlasti
kulture agnosticizma i relativizma.
|
