|
Papa koji je uveo
Crkvu u treće
tisućljeće
Wojtylina mladost i školovanje
Karol
Josef Wojtyla, 264. Petrov nasljednik i prvi papa
Netalijan od smrti - g. 1523. - Nizozemca
Hadrijana VI. iz Utrechta, rodio se 18. svibnja
1920. u Wadowicama pokraj Krakova. Otac Karol
službovao je u vojsci, najprije kao niži časnik u
austrijskoj vojsci a potom kao poručnik u poljskoj
vojsci. Mlađi Karol osnovnu školu vrlo uspješno
pohađa u rodnim Wadowicama. Kada je imao samo
devet godina umire mu majka (1929.), a tri godine
kasnije i brat Edmund koji je bio liječnik te je
tako Karol rastao uz oca. Wojtyla je bio najbolji
učenik u gradu, strastveni sportaš i glumac
amater. God. 1938. sa ocem se seli u Krakov gdje
jednako uspješno nastavlja školovanje te se
upisuje na Filozofski fakultet sveučilišta
Jagiellonian također u Krakovu. U 22. godini
odlučuj se za svećenički poziv te u listopadu
1942. počinje pohađati predavanja na Teološkom
fakultetu Sveučilišta Jagiellonian kao bogoslov
Krakovske nadbiskupije.
U teškim ratnim
okolnostima Wojtyla završava studij teologije i na
svetkovinu Svih Svetih 1946. godine krakovski
nadbiskup kardinal Adam Stefan Sapieha u zaređuje
Wojtylu za svećenika. Poznavajući Wojtyline
iznimne sposobnosti i darovitost kardinal Sapieha
budućeg Papu šalje na daljnji studij u Rim.
Wojtyla studira na Angelicumu, dominikanskom
Papinskom sveučilištu, gdje priprema doktorat iz
teologije na temu "Doctrina de fide apud S.
Ioannem a Cruce", o "Nauku vjere prema sv. Ivanu
od Križa", španjolskom pjesniku i mistiku.
Disertaciju je uspješno obranio na Jagiellonian
sveučilištu u Krakovu dobivši za svoje teze i
usmenu obranu najviše ocjene. U ljeto 1948.
Wojtyla se vraća u Poljsku gdje tijekom devet
mjeseci obavlja službu kapelana u župi Uznesenja
Marijina u Niegowiću, a potom studentskog kapelana
u župi Sv. Florijana u Krakovu. Uskoro počinje
predavati katoličku socijalnu etiku na Teologiju u
Krakovu. U prosincu 1956. preuzima katedru etike
na Katoličkom sveučilištu u Lublinu i na tom će
položaju ostati naredne dvadesete i dvije godine.
Biskup Karol Wojtyla
U 38-oj godini
života, god. 1958., Wojtyla postaje najmlađi
poljski biskup. Papa Pio XII. imenuje ga naime 4.
srpnja 1958. pomoćnim krakovskim biskupom i
apostolskim administratorom Krakovske nadbiskupije
s naslovnom biskupijom Ombi. Za biskupa je zaređen
28. rujna iste godine.
Wojtyla se aktivno
uključuje u pripreme i rad Drugoga vatikanskog
koncila. Na Koncilu je, među ostalim, održao i
kratko izlaganje u sklopu koncilske rasprave o
liturgijskoj reformi te sudjelovao je u raspravama
o objavi, Crkvi kao "narodu Božjem", vjerskoj
slobodi, pozivu laika te kršćanskom shvaćanju
"svijeta" i problemu suvremenog bezboštva. Nakon
smrti krakovskog nadbiskupa Eugeniusza Baziaka 16.
srpnja 1962. biskup Wojtyla izabran je za
privremenog upravitelja Krakovske nadbiskupije.
Tijekom Koncila Wojtyla je 30. prosinca
imenovan krakovskim nadbiskupom. Imao je tada samo
43 godine. Kao krakovski nadbiskup Wojtyla je
pokrenuo vrlo široku reorganizaciju nadbiskupije u
potpuno novom obliku te se istaknuo u snažnoj
pastoralnoj zauzetosti.
Prvi slavenski
papa
Papa Pavao VI. umire u papinskom
ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978.
Dvadeset dana kasnije, ali samo na 33 dana,
nasljeđuje ga kardinal Albino Luciani koji uzima
ime Ivan Pavao I. U noći s 28. na 29. rujna 1978.
umire Ivan Pavao I., a već 14. listopada započinje
nova konklava. Dva dana kasnije, 16. listopada, u
ranim jutarnjim satima iz dimnjaka Sikstinske
kapele izvio se bijeli dim, znak da je izabran
novi papa. Nakon punih 455 godina, od Hadrijana
VI. iz Utrechta, izbor je pao na Netalijana, prvog
slavenskog papu u povijesti: kardinala Karola
Wojtylu koji je uzeo ime dvojice svojih
prethodnika - Ivan Pavao II. Ivan Pavao II.
započeo je svoju službu 22. listopada 1978.
pontifikalnom svečanošću na Trgu Sv. Petra. U
nastupnom govoru iznio je, ako se može tako reći,
sažeti "program" svoje papinske službe, riječi
koje će opetovano ponavljati tijekom pontifikata:
"Ne bojte se. Otvorite širom vrata Kristu.
Njegovoj snazi spasenja otvorite granice država,
ekonomskih i političkih sustava, široka područja
kulture, civilizacije, razvitka".
Već u svojim
prvim javnim nastupima novi Papa jasno stavlja do
znanja kako će u svojoj papinskoj službi istaknutu
važnost posvetiti primjeni i provođenju nauka
Drugog vatikanskog koncila, posebno dijalogu
Katoličke crkve sa suvremenim svijetom. Pored toga
unio je novu svježinu i mnoge novosti u rutinirani
papinski protokol i djelovanje Rimske kurije. I
sam dnevni raspored novog Pape uvelike je
predstavljao novost.
Već u prosincu 1978. Papa
je najavio svoje prvo u nizu međunarodnih
apostolskih putovanja, po kojima će ostati
zabilježen u povijesti kao Papa "putnik".
Odredište Papinog putovanja bilo je Meksiko u
kojem je Papa boravio od 26. siječnja do 1.
veljače 1979. U ožujku iste godine objavljuje
svoju prvu encikliku "Redemptor hominis"
("Otkupitelj čovjeka"), prve riječi njegova
pontifikata, kako je i naslovljeno jedno od
poglavlja enciklike. Papa iste godine opće
audijencije, koje su pape prije njega počevši od
Pija IX. koristile za razmišljanje o obiteljskim
temama, počinje koristiti za iznošenje teoloških
izlaganja kroz "tematske kateheze". U travnju Papa
objavljuje svoje prvo pismo svećenicima za Veliki
četvrtak. To će pismo ubuduće redovito svake
godine upućivati uz liturgijski spomen
ustanovljenja euharistije, Veliki četvrtak.
Iste godine u lipnju Papa prvi put hodočasti u
domovinu koja će ukupno osam put biti odredište
njegovih pastirskih pohoda te boravi u povijesnom
posjetu Irskoj. Zabrinutost za sudbinu svijeta,
posebno Libanona, Papa je izrazio neposredno nakon
toga u svom govoru na Generalnoj skupštini
Ujedinjenih naroda u New Yorku 2. listopada, u
sklopu svog hodočašća SAD-u od 1. do 7. listopada.
U studenom saziva opću savjetodavnu skupštinu
kardinalskog zbora. Bilo je to prvi put nakon 400
godina da su se kardinali okupili na nekom susretu
koji nije imao za cilj izbor pape. Papa iste
godine objavljuje i apostolsko pismo "Catechesi
Tradendae" koje predstavlja krunu Sinode biskupa
iz 1977. godine posvećene vjerskom odgoju ili
katehezi.
Na Veliki Petak 4. travnja 1980.
godine Ivan Pavao II. prvi put je ispovijedao
vjernike u bazilici Sv. Petra, što će ubuduće
činiti svake godine na dan spomena Kristove muke i
smrti. Te 1980. godine Papa nastavlja s
putovanjima. Posjetio je afričke države Zair,
Kongo, Keniju, Ganu, Burkinu Faso i Obalu
Bjelokosti. Iste je godine boravio i u prvom
pastirskom pohodu Francuskoj, Brazilu i tadašnjoj
Zapadnoj Njemačkoj. Krajem rujna 1980. u Vatikanu
je započela peta redovita Biskupska sinoda na temu
"Zadaće kršćanske obitelji u suvremenom svijetu"
koja je trajala do kraja listopada. Ivan Pavao II.
dovršit će radove Sinode apostolskom pobudnicom,
novim oblikom papinskog naučavanja, pod nazivom
"Familiaris consortio" (Obiteljska zajednica).
Papa je 30. studenoga 1980. objavio svoju drugu
encikliku "Dives in misericordia" (Bogat
milosrđem).
Početkom siječnja 1981. godine
Papa je primio u audijenciju izaslanstvo poljskog
nezavisnog samostalnog sindikata "Solidarnošć"
koje je predvodio Lech Walesa. U tijeku svoga
prvog hodočašća na azijski kontinent u veljači te
iste godine Papa je na Filipinima proglasio
blaženim Lorenza Ruiza i drugove što je bilo prvi
put u povijesti da je takva svečanost održana
izvan Rima ili Avignona.
Atentat na
Papu
Na blagdan Gospe Fatimske 13. svibnja
1981. u 17 sati i 19 minuta na Trgu Svetog Petra u
Vatikanu na papu Ivana Pavla II. izvršen je
atentat. Dok je u papamobilu prolazio između
hodočasnika natisnutih iza drvene ograde na Papu
je iz poluatomatskog pištolja zapucao mladi turski
atentator Mehmed Ali Agca. Papa je kolima hitne
pomoći brzo odvezen u rimsku Polikliniku Gemelli u
Rimu, gdje je podvrgnut kirurškom zahvatu. Naredne
dane Papa je na liječenju u bolnici gdje se
uspješno oporavlja. Sredinom kolovoza Papa izlazi
iz bolnice.
"Laborem exercens" i novi
Zakonik kanonskog prava
U povodu devedesete
obljetnice enciklike "Rerum novarum" pape Lava
XIII. iz 1891. godine, uz koju se općenito veže
početak suvremenog društvenog nauka Crkve, Papa
objavljuje encikliku "Laborem exercens" (Radom
čovjek) o ljudskom radu.
Početkom 1982. godine
Papa je sazvao skupinu od sedam stručnjaka za
kanonsko pravo iz različitih zemalja svijeta sa
ciljem revizije Zakonika kanonskog prava. Novi je
Zakonik proglašen apostolskom konstitucijom
"Sacrae Diciplinae Leges" ["Zakoni svete stege"]
koju je Papa potpisao 25. siječnja 1983. U lipnju
1982. Papa intervenira u krizi između Velike
Britanije i Argentine oko Falklandskog otočja u
južnom Atlantiku. U listopadu 1982. godine pokret
Opus Dei Ivan Pavao II. proglašava osobnom
prelaturom. Utemeljitelja pokreta Josemariju
Escrivu de Balaguera (1902.-1975.) najprije god.
1992. proglašava blaženim, a onda deset godina
kasnije, god. 2002., i svetim.
Tijekom svog
11. apostolskog putovanja Papa je u portugalskom
svetištu Gospe Fatimske izrekao čin posvećenja i
predanja svijeta Bezgrešnom Srcu Marijinu. Time je
Papa ispunio tzv. drugu fatimsku tajnu, naime
zahtjev kojeg je Gospa uputila prilikom svog
ukazanja malim fatimskim pastirima 13. svibnja
1917. Tijekom svoga trećeg posjeta svetištu Gospe
Fatimske, u koje se Papa vraćao da zahvali Gospi
što mu je spasila život u atentatu 13. svibnja
1981. godine, 18 godina kasnije, upravo na taj dan
13. svibnja 2000., Sveti će otac dvoje od troje
malih pastira vidjelaca Jacintu i Fancisca Marto
proglasiti blaženima.
Početkom 1983. godine
Papa bulom "Aperite portas Redemptori" proglašava
Jubilej 1950. godine Otkupljenja, koji je svečano
otvoren 25. ožujka i slavio se do 22. travnja
1984. Dva dana nakon Božića 27. prosinca 1983.
godine u zatvoru u Rebibbiji posjetio je turskog
atentatora Ali Agcu.
Na svom "putu oko
svijeta" koji ga je odveo na Daleki istok Papa je
1984. godine proglasio svetima više od stotinu
korejskih mučenika. Bilo je to prvo proglašenje
svetima izvan Rima u više od 600 godina. Krajem
iste godine objavljena je posinodalna apostolska
pobudnica "Pomirenje i pokora", plod Šestoga općeg
skupa Biskupske sinode održane od 29. rujna do 29.
listopada 1983.
God. 1985., koju su Ujedinjeni
narodi proglasili Međunarodnom godinom mladeži,
Papa 26. ožujka prvi put upućuje mladićima i
djevojkama cijeloga svijeta apostolsko pismo
"Dilecti amici" ("Predragi prijatelji"). Papa je
tako nastavio posvećivati osobitu pozornost prema
mladeži, što predstavlja značajku njegove
svećeničke, biskupske i papinske službe koju je
potvrdio i na završetku proslave Godine mladeži
kada je izrazio želju da ustanovi u Crkvi Svjetski
dan mladeži. Enciklikom "Slavorum apostoli" Papa
proglašava svetu braću Ćirila i Metoda
zaštitnicima slavenskih naroda.
Svjetski
molitveni susret za mir u Asizu
God. 1986.
ostat će zapamćena po jedinstvenom Svjetskom
molitvenom susretu za mir održanom u Asizu 27.
listopada. Na Papin poziv i zajedno s njim u gradu
svetoga Franje za mir u svijetu molili su
predstavnici najznačajnijih monoteističkih
religija. Nekoliko mjeseci ranije, u travnju, Papa
je posjetio rimsku sinagogu. Bilo je to prvi put u
povijesti da je neki papa posjetio židovsku
bogomolju. U svibnju Papa objavljuje encikliku o
Duhu Svetom "Dominum et vivificantem".
U čast
blažene Djevice Marije, Otkupiteljeve Majke, kojoj
se Papa posvetio glasovitim geslom "Totus tuus",
Ivan Pavao II. proglašava 1987. godinu marijanskom
godinom. Uz početak te proslave 25. ožujka
objavljena je Papina enciklika "Redemptoris
Mater". Tijekom ljeta te 1987. godine Papa se prvi
put odmara na Dolomitima. Dvadeset godina od
Drugog vatikanskog koncila od 1. do 30. listopada
1987. održan je Sedmi opći redovni skup Biskupske
sinode posvećen "pozivu i poslanju laika u Crkvi i
svijetu". U posjetu Vatikanu od 3. do 10. prosinca
1987. boravila je Njegova Svetost Dimitrios,
carigradski ekumenski patrijarh. Patrijarh se tom
prigodom susreo s Papom, a nakon svog susreta
potpisali su zajedničku izjavu.
Ivan Pavao
II. i društveni nauk Crkve
Dvadeset godina od
enciklike pape Pavla VI. "Populorum progressio"
30. prosinca 1987. objavljena je sedma enciklika
Ivana Pavla II. "Sollicitudo rei socialis"
(Socijalna skrb) o istinskom razvoju čovjeka i
društva. U njoj Papa obnavlja pozornost Crkve
prema svijetu rada. Tu pozornost Crkve Papa će još
snažnije potvrditi kada 1991. godinu, u kojoj se
slavila 100. obljetnica enciklike Lava XIII.,
proglasi Godinom društvenog nauka Crkve, te objavi
još jednu značajnu encikliku "Centesimu annus"
(Stota godina).
Početkom 1988. Papa objavljuje
apostolsko pismo "Euntes in mundum universum"
(Idite po svem svijetu) uz 1000. obljetnicu
pokrštenja istočnih Slavena. U povodu te značajne
obljetnice vatikansko je izaslanstvo, predvođeno
tadašnjim državnim tajnikom Svete Stolice
kardinalom Agostinom Casarolijem, 13. lipnja
doputovalo u Moskvu gdje se susrelo s generalnim
sekretarom Centralnog komiteta Komunističke
partije Sovjetskog saveza Mihailom Gorbačovim te
mu predalo osobno Papino pismo.
God. 1988.
bila je i u znaku "slučaja Marcela Lefebvrea",
francuskog nadbiskupa, gorljivog zagovornika
pogrešnog shvaćanja tradicije, posebno na
liturgijskom području. Ivan Pavao II. izopćio ga
je iz Crkve nakon što je Lefebvre zaredio
četvoricu biskupa bez Papina odobrenja.
U
želji da istakne ulogu žene u Crkvi i društvu Papa
je 15. kolovoza iste godine potpisao apostolsko
pismo "Mulieris dignitatem" (Dostojanstvo žene) o
dostojanstvu i pozivu žene. Krajem godine,
objavljena je posinodalna apostolska pobudnica
"Christifideles laici" ("Vjernici laici") o pozivu
i poslanju laika u Crkvi i u svijetu. Ta je
enciklika izraz i plod Sedmog općeg redovnog skupa
Biskupske sinode iz 1987. godine posvećene
vjernicima laicima.
God. 1989. je godina
velikih društveno-političkih previranja u Istočnoj
Europi. Papi u povijesni službeni posjet dolazi
predsjednik Vrhovnog sovjeta SSSR-a Mihail
Gorbačov. Značajna je također ponovna uspostava
diplomatskih odnosa između Svete Stolice i zemalja
europskog Istoka, počevši s Poljskom s kojom je
Sveta Stolica obnovila diplomatske odnose u srpnju
1989.
U jednom od najpoznatijih svetišta na
svijetu u Santiagu de Composteli na sjeverozapadu
Španjolske 19. kolovoza 1090. godine Papa se
susreo s mladeži iz cijeloga svijeta. U cilju
postizanja mira u Libanonu Papa je 7. rujna uputio
poruku svim muslimanima u prilog Libanonu te
apostolsko pismo svim biskupima Katoličke crkve o
stanju u Libanonu. U listopadu Papa i
canterburyjski nadbiskup i poglavar Anglikanske
crkve dr. Robert Runcie potpisali su zajedničku
izjavu.
"Rat je avantura bez
povratka"
U ožujku 1990. dolazi do razmjene
službenih predstavnika između Svete Stolice i
Sovjetskog Saveza. Posebnu zabrinutost Papa
izražava zbog iračke invazije na Kuvajt. Papa
poziva na mir u Perzijskom zaljevu. "Rat je
avantura bez povratka", poručio je Papa u nagovoru
uz molitvu Anđelova pozdravljenja 26. kolovoza.
Prvog prosinca 1990. Papa je prihvatio ostavku
državnog tajnika kardinala Agostinija Casarolija,
a za njegovog zamjenika imenuje mons. Angela
Sodana. Početkom prosinca potpisuje "Redemptoris
missio", encikliku "o trajnoj vrijednosti misijske
naredbe".
Usred sve većih napetosti oko
Perzijskog zaljeva i sve izvjesnije američke
intervencije Papa čini napore da se kriza riješi
mirnim putem. Upućuje pisma američkom predsjedniku
Georgeu Bushu i iračkom predsjedniku Saddamu
Husseinu kako bi se otklonila ratna opasnost. Na
svom 52. apostolskom putovanju ponovno je u
domovini gdje sudjeluje na proslavi VI. Svjetskog
dana mladeži koji se održavao u najpoznatijem
poljskom marijanskom svetištu u Czestochowi. U
povodu 600. obljetnice proglašenja svetom svete
Brigite Švedske u vatikanskoj bazilici održano je
ekumensko slavlje. U toj prigodi prvi put nakon
Reformacije dva luteranska biskupa molila su
zajedno s Papom i katoličkim biskupima iz
Stockholma i Helsinkija. Pred kraj godine održana
je posebna biskupska sinoda za Europu na temu "Ut
testes Christi qui nos liberavit" (Svjedoci smo
Krista, koji nas oslobodi).
Sveta Stolica
priznaje Hrvatsku
God. 1992. je povijesna
godina za odnose između Hrvatske i Svete Stolice.
Sveta Stolica je naime 13. siječnja, zajedno sa
Slovenijom, priznala i Hrvatsku. Ubrzo su, već 8.
veljače, uspostavljeni i diplomatski odnosi između
Hrvatske i Svete Stolice. Zbog nastavka srpskih
razaranja u Hrvatskoj Papa 22. kolovoza tijekom
Angelusa upućuje dramatični poziv na mir na našim
prostorima. Uz povijesni datum - 500.-tu
obljetnicu otkrića Amerika 12. listopada Papa je u
listopadu te godine posjetio američki kontinent.
Iste godine u listopadu Papa je primio u
audijenciju predstavnike Papinske akademije za
znanost koji su mu predstavili zaključke do kojih
je došlo "Povjerenstvo za proučavanje
ptolomejsko-kopernikanskog spora" koje je
ustanovio sam Papa kako bi se "odgovorilo na
očekivanja svijeta znanosti i kulture u pogledu
slučaja Galilea Galileja". Tim je zaključen
takozvani "slučaj Galileo", "tragični uzajamni
nesporazum", kako ga je definirao Papa, između
razloga znanosti i razloga vjere. Ranije tog
mjeseca apostolskom konstitucijom "Fidei
depositum" ("Polog vjere") objelodanjen je dugo
očekivani Katekizam Katoličke crkve izrađen nakon
Drugog vatikanskog koncila. U srpnju Papa je
boravio u bolnici "Gemelli" gdje je podvrgnut
operativnom zahvatu u kojem mu je uklonjen
dobroćudni intestinalni tumor.
Zabrinut zbog
stanja u Hrvatskoj i općenito na ovom području
Papa je 9. siječnja 1993. sazvao u Asizu posebni
molitveni susret za mir u Europi. Iste godine
objavljuje encikliku "Veritatis splendor" ("Sjaj
istine") o "nekim temeljnim pitanjima moralnog
naučavanja Crkve". Dan nakon svetkovine Božića 26.
prosinca Papa je otvorio Godinu obitelji. U
Jeruzalemu je krajem prosinca potpisan sporazum o
nekim temeljnim načelima kojim se uređuju odnosi
između Svete Stolice i države Izrael.
Papin
prvi posjet Hrvatskoj
God. 1994. Papa je
posjetio Hrvatsku. U našoj je zemlji boravio od
10. do 11. rujna, a povod za Papin dolazak bila je
proslava 900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije.
Papa je došao kao "hodočasnik pomirenja"
potaknuvši na promicanje kulture mira "nadahnute
osjećajima tolerancije i univerzalne
solidarnosti". U propovijedi na nezaboravnom
misnom slavlju na zagrebačkom Hipodromu na kojem
se prema nekim procjenama okupilo milijun ljudi
Papa je uputio snažni apel na mir.
U pogledu
nadolazećeg trećeg tisućljeća Papa je izrazio
želju da sazove u Rimu biskupe različitih
kontinenata. Prva u nizu kontinentalnih sinoda
održana je u proljeće 1994. kada su se u Vatikanu
okupili afrički biskupi. U želji da se Crkva što
bolje pripremi za ulazak u treće tisućljeće i
proslavu dvijetisućite obljetnice Otkupiteljeva
rođenja Papa objavljuje i apostolsko pismo o
pripremi Jubileja godine 2000. "Tertio millennio
ineunte" ("Nadolaskom trećeg tisućljeća"). Uslijed
slučajnog pada Papa je slomio zglob na desnoj nozi
zbog te je podvrgnut kirurškom zahvatu u
poliklinici "Gemelli" gdje je proboravio mjesec
dana. U povodu Međunarodne godine obitelji
objavljeno je "Pismo obiteljima" Ivana Pavla II. U
lipnju su uspostavljeni diplomatski odnosi između
Svete Stolice i Izraela. U listopadu je u Vatikanu
održan IX. redovni opći skup Biskupske sinode o
posvećenom životu. Tema sinode bila je "Posvećeni
život i njegovo poslanje u Crkvi i svijetu". Za
vrijeme trajanja sinode održan je i Svjetski
susret obitelji sa Svetim ocem. Susret je održan u
sklopu Godine obitelji. Istim povodom Papa krajem
godine upućuje "Pismo djeci". God. 1994.
objavljena i prva Papina knjiga "Prijeći prag
nade" koja je ubrzo postala svjetski
bestseler.
"Evangelium vitae"
Za Europu
1995. je u znaku 50. obljetnice završetka Drugog
svjetskog rata. Ivan Pavao II. komemorirat će
obljetnicu posebnom porukom i misnim slavljem u
bazilici Sv. Petra. U svojoj enciklici "Evangelium
vitae" (Evanđelje života), objavljenoj te godine,
Papa potvrđuje vrijednost i nepovredivost ljudskog
života. Papa je u siječnju te godine putovao u
Aziju na proslavu X. Svjetskog dana mladeži koji
se slavio u Manili na Filipinima. U rujnu u
glavnom gradu Kameruna Yaoundeu potpisao je
posinodalnu apostolsku pobudnicu "Crkva u Africi"
u kojoj su sabrani plodovi Posebne biskupske
sinode za Afriku održane 1994. u Vatikanu. Bilo je
to prvi put da je dokument takve važnosti potpisan
izvan Vatikana. U listopadu 1995. Papa je posjetio
sjedište Ujedinjenih naroda u New Yorku gdje je,
na UN-ovoj općoj skupštini, održao znameniti govor
u povodu 50. obljetnice utemeljenja te
organizacije. Istog mjeseca Papa se susreo u
Vatikanu sa svim biskupima iz Hrvatske, Bosne i
Hercegovine, Makedonije i Savezne Republike
Jugoslavije. Prvi put te godine Papina božićna
poruka i čestitke narodima i nacijama emitirani su
također na internet mreži.
Najava Velikog
jubileja 2000.
Na došašće 1996. Papa je izrazio
želju da Crkva u svijetu započne trogodišnju
pripravu za Veliki jubilej 2000. Prva 1996. godina
bit će posvećena Isusu Kristu, druga 1997. Duhu
Svetom a posljednja, treća 1998. Bogu Ocu. Iste te
godine Crkva se sabrala na molitvu za Petrova
nasljednika, koji je slavio 50. obljetnicu
svećeničkog ređenja. Papa će reći kako je njegovo
zvanje na svečeništvo bilo "veliko otajstvo i
dar". Upravo to je bio i naslov ("Dar i otajstvo")
Papine knjige predstavljene tim povodom u
Vatikanu. Plodovi i promišljanja biskupske sinode
o posvećenom životu i njegovu poslanju u Crkvi i
svijetu, održane 1995., predstavljeni su u
posinodalnoj apostolskoj pobudnici "Vita
consecrata" (Posvećeni život) koja je
objelodanjena 22. veljače 1996. Meditacije za
tradicionalni križni put na Veliki petak na
Koloseju u Rimu, kojeg svake godine na spomen
Kristove muke i smrti predvodi Papa, te godine
napisao je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko
Puljić. Na svom 97. apostolskom putovanju posjetio
je susjednu Sloveniju gdje je boravio od 17. do
19. svibnja 1996. Iste godine Papa je još posjetio
Njemačku, gdje je na Brandeburškim vratima najavio
novu sinodu za Europu, te Mađarsku i Francusku.
Početkom prosinca Vatikan je posjetio
canterburyjski nadbiskup i primas Anglikanske
crkve George Leonard Carey. Tom prigodom Papa i
canterburyjski nadbiskup potpisali su zajedničku
izjavu. U prosincu Papa je primio palestinskog
čelnika Yassera Arafata.
Papa u Bosni i
Hercegovini
U travnju 1997. papa Ivan Pavao II.
posjetio je Sarajevo da u ratom uništenu i
izmučenu Bosnu i Hercegovinu donese poruku mira i
nade. Istog proljeća Papa je posjetio Beirut,
glavni grad Libanona. Zajedno s još četvero
Službenika Božjih Papa 4. svibnja proglašava
blaženim Ceferina Gimeneza Mallu, mučenika u
Španjolskoj 1936. godine, prvog Roma blaženika. U
želji da pridonese uspostavi mira i okončanju
sukoba na Bliskom istoku Papa je 16. lipnja te
godine uputio pismo izraelskom premijeru Benjaminu
Netanyahuu i predsjedniku Palestinske samouprave
Yasseru Arafatu za mir na Bliskom istoku. Papa je
također u lipnju uputio pismo predsjedniku Ruske
Federacije Borisu Jeljcinu o vjerskoj slobodi. Uz
Misijsku nedjelju 19. listopada na Trgu sv. Petra
u Vatikanu sv. Mala Terezija od Djeteta Isusa
svečano je proglašena naučiteljicom Crkve. Tako je
Mala Terezija postala 33. naučitelj Crkve, a treća
žena naučiteljica nakon sv. Terezija Avilske i sv.
Katarine Sijenske. Od 16. studenoga do 12.
prosinca 1997. održana je posebna biskupska sinoda
za Ameriku. Tema sinode bila je "Susret sa živim
Isusom Kristom, hod ka obraćenju, zajedništvo i
solidarnost u Americi".
Ivan Pavao II.
posjetio Kubu
Na početku 1998. Papa je
iznenadio cijeli svijet posjetivši komunističku
Kubu i susrevši se s Fidelom Castrom. "Neka se
Kuba, sa svim svojim veličanstvenim mogućnostima,
otvori prema svijetu, i neka se svijet otvori
prema Kubi", poručio je Papa za svog šestodnevnog
posjeta Kubi. Papa je te 1998. slavio i četrdesetu
obljetnicu biskupskog ređenja te dvadesetu
obljetnicu papinske službe. Papa je uputio pismo
predsjednicima Povjerenstva za odnose sa
židovstvom u prigodi objavljivanja dokumenta
"Sjećamo se: razmišljanje o Shoahu". U Vatikanu je
proglasio blaženim Eugenija Bosilkova. Bosilkov je
prvi mučenik komunističkih progona koji je
uzdignut na čast oltara. Od 19. travnja do 14.
svibnja u Vatikanu je održana posebna biskupska
sinoda za Aziju na temu "Isus Krist, Spasitelj, i
njegovo poslanje ljubavi i služenja u Aziji...:
'da život imaju, u izobilju da ga imaju'". U
svibnju je objavljeno Papino apostolsko pismo
"Dies Domini" (Dan Gospodnji) o posvećenju
nedjelje a u listopadu enciklika "Fides et ratio"
(Vjera i razum) o odnosu između vjere i
razuma.
Drugi Papin posjet Hrvatskoj
Za
hrvatski narod 1998. godina ostat će u trajnom
sjećanju po drugom Papinom pohodu Hrvatskoj
prigodom kojeg je u Mariji Bistrici 4. listopada
1998. u nazočnosti više od 500 tisuća vjernika
proglasio blaženim slugu Božjega kardinala
Alojzija Stepinca. "U osobi se novoga blaženika
spaja, da se tako izrazim, cjelokupna tragedija
koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu
tijekom ovoga stoljeća obilježena trima velikim
zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom", rekao je
Papa o blaženom Stepincu na misi beatifikacije. Za
razliku od svog prvog posjeta kada je boravio samo
u Zagrebu, Papa je za svog drugog posjeta pohodio
i drugo hrvatsko središte Split, u povodu proslave
1.700 obljetnice grada podno Marjana, te Solin.
Proglašenje svetom Edith Stein
Po
povratku u Vatikan Papa je 11. listopada proglasio
svetom blaženu Tereziju od Križa, svjetovnog imena
Edith Stein, židovsku filozofkinju koja se
obratila na katolištvo i postala karmelićanska
redovnica te podnijela mučeništvo u
koncentracijskom logoru u Auschwitzu. Od 22.
studenoga do 12. prosinca 1998. u Vatikanu je
održana posebna biskupska sinoda za Oceaniju. Tema
sinode bila je "Isus Krist: slijediti njegov put,
proglašavati njegovu istinu, živjeti njegov život.
Poziv za narode Oceanije". Svečanim misnim
slavljem u bazilici Sv. Petra u Vatikanu 29.
studenoga označen je početak druge godine priprave
za Veliki jubilej 2000. posvećene Duhu Svetom. U
tijeku svečanosti pročitana je bula "Incarnationis
mysterium" (Otajstvo utjelovljenja) kojom Ivan
Pavao II. proglašava Veliki jubilej
dvijetisućite.
Papini pozivi za mir na
Kosovu
Srpski zločini protiv čovječanstva na
Kosovu i posljedice NATO-vih vojnih operacija
protiv Srbije razlog su velike Papine zabrinutosti
na početku 1999. godine. U posebnu misiju u
Beograd putuje državni tajnik Svete Stolice za
odnose s državama nadbiskup Jean-Louis Tauran u
svojstvu Papinog posebno izaslanika koji tadašnjem
predsjedniku Savezne Republike Jugoslavije
Slobodanu Miloševiću prenosi osobno Papino pismo.
Papa također upućuje pismo ruskom patrijarhu
Aleksiju II. prije njegova posjeta Beogradu. U
svojoj poruci "Urbi et orbi" (Gradu i svijetu)
Papa ponavlja svoj poziv za mir na Kosovu.
Za
posjeta Bukureštu te godine Papa se susreo s
patrijarhom Rumunjske pravoslavne crkve Njegovim
Blaženstvom Teoctistom i Svetim sinodom. Na
završetku susreta Papa i patrijarh Teoctist
potpisali su zajedničku izjavu za mir na Kosovu.
U Rimu Papa je imao priliku prvi put zagrliti
biskupe Laosa i Kambodže. U mjesecu lipnju te
1999. Poljska je po sedmi put ugostila svoga
Karola Wojtylu. U drugoj polovici rujna Papa je
ponovno u Sloveniji gdje proglašava blaženim
biskupa Antona Martina Slomšeka, prvoga slovenskog
blaženika.
Tri suzaštitnice
Europe
Europa, zajedno s tri zaštitnika, dobila
je i tri suzaštitnice: svetu Brigitu Švedsku,
svetu Katarinu Sijensku i svetu Tereziju od Križa,
svjetovnog imena Edith Stein. Suzaštitnicama
Starog kontinenta Papa ih je proglasio na
završetku posebne biskupske sinode za Europu
održane u Vatikanu od 1. do 23. listopada na temu
"Isus Krist živi u svojoj Crkvi, izvor nade za
Europu" (Iesus Christus vivens in Ecclesia sua,
fons spei pro Europa). Početkom studenoga Papa
putuje u Indiju te u New Delhiju Crkvi u Aziji
predaje posinodalnu apostolsku pobudnicu "Crkva u
Aziji", plod biskupske sinode za Aziju iz 1998.,
te Gruziju kako bi nastavio dijalog s pravoslavnom
braćom. U povijesnom njemačkom gradu Augsburgu 31.
listopada potpisana je Zajednička izjava Katoličke
crkve i Svjetskog luteranskog saveza o nauku o
opravdanju po vjeri.
Veliki jubilej -
milosni čas Crkve
Simboličnim činom otvaranja
Svetih (jubilejskih) vrata 24. prosinca 1999.
započeo je Veliki jubilej 2000. Otvaranje Svetih
vrata na bazilici Svetog Pavla izvan zidina 18.
siječnja imalo je ekumensko obilježje. Prvi put u
povijesti na svečanosti otvaranja Svetih vrata
bili su prisutni predstavnici 23 kršćanske Crkve
među kojima predstavnik Carigradskog patrijarhata
metropolit Athanasios i anglikanski primas George
Carey. Bio je to doista milosni čas Crkve i, s
pravom se može reći, jedinstveni događaj u
njezinoj povijesti. Milijuni hodočasnika iz
cijeloga svijeta svih uzrasta hodočastili su
tijekom godine u Sveti grad. Svoj su Jubilej
slavile sve kategorije vjernika. Najprije djeca,
zatim osobe zavjetovanog života, bolesnici i
zdravstveni djelatnici. Svoj su Jubilej u Rimu
proslavili i umjetnici, novinari, radnici,
svećenici, đakoni, biskupi, znanstvenici,
zatvorenici, vojnici i policajci, mladež,
obitelji, poljodjelci, političari i predstavnici
vlasti. U Rimu su se okupili na zajedničkoj
proslavi Jubileja pripadnici nekada zaraćenih
strana. U njemu se također u prigodi proslave
Jubileja svećenika okupio rekordan broj
koncelebranata u povijesti. Na najveći odjek u
svijetu naišao je Jubilej mladeži priređen uz
svetkovinu Velike Gospe. Nezaboravne su slike sa
susreta Pape i dva milijuna mladih okupljenih na
prostranoj poljani rimskog predgrađa Tor Vergata.
Nezaboravni su također spomen svjedoka vjere 20.
stoljeća na Koloseju u Rimu, Papin posjet rimskom
zatvoru "Regina Coeli" u povodu Jubileja
zatvorenika te njegov ručak u Vatikanu s 200
siromaha i beskućnika.
Na prvu korizmenu
nedjelju Papa je, klečeći pred drevnim križem sv.
Marcela, u tijeku posebnoga pokorničkog bogoslužja
u vatikanskoj bazilici ispovjedio grijehe Crkve i
zamolio oproštenje.
U godini Velikog jubileja
Papa je pohodio Egipat te tjedan dana proboravio u
Svetoj Zemlji. Sredinom svibnja posjetio je
marijansko svetište u Fatimi u Portugalu gdje se
1917. godine Gospa ukazala malim pastirima i tom
prigodom proglasio blaženima dvoje vidjelaca,
Francisca i Jacintu Marta. Krajem lipnja objavljen
je i tekst trećeg dijela glasovite "Fatimske
tajne" koja govori o stradanjima Crkve u 20.
stoljeću i atentatu na Papu.
Najvidljiviji
izraz odlučnosti Ivana Pavla II. da podsjeti Crkvu
na sveopći poziv na svetost predstavljaju brojna
proglašenja blaženih i svetih. Samo u Svetoj
godini Papa je proglasio svetima 148 blaženika a
blaženima 54-ero slugu Božjih odnosno ukupno 202
blaženika i sveca. U godini Velikog jubileja
proglasio je, među ostalim, svetom poljsku
redovnicu Faustinu Kowalsku te blaženima pape Pija
IX. i Ivana XXIII.
Uz jubilejsku godinu
objavljeno je čak pet Papinih dokumenata:
apostolsko pismo "Tertio millennio ineunte"
(Nadolaskom novog tisućljeća) na početku Velikog
jubileja, zatim bula proglašenja Svete godine
"Incarnationis mysterium" (Otajstvo
utjelovljenja), pismo "O hodočašćima vezanim uz
povijest spasenja", pismo za Jubilej zatvorenika
te, na završetku Velikog jubileja, apostolsko
pismo "Novo millennio ineunte" (Ulaskom u novo
tisućljeće). Tijekom jubilejske godine objavljena
je također deklaracija Kongregacije za nauk vjere
"Dominus Iesus" (Gospodin Isus) o jedincatosti i
spasenjskoj univerzalnosti Isusa Krista i
Crkve.
Na Bogojavljenje 6. siječnja 2001.
zatvorena su Sveta vrata na bazilici Sv. Petra
čime je označen završetak Svete godine, koja se,
takorekuć, produljila i na iduću 2001. godinu. to
jest Papinim posljednjim jubilejskim hodočašćem
"tragom sv. Pavla apostola" u Grčku, Siriju i
Maltu u svibnju te godine.
Nakon Velikog
jubileja
U veljači 2001. godine održan je osmi
konzistorij pape Wojtyle na kojem su kreirana 42
nova kardinala te objavljena imena dvojice
uzoritih kardinala "in pectore" od 1988. Tom
svečanošću na Trgu Sv. Petra u Vatikanu
kardinalski zbor brojao je 184 člana. U ožujku
Papa je proglasio blaženima 233 mučenika
progonjenih i ubijenih tijekom građanskog rata u
Španjolskoj od 1936. do 1939. To je bilo
najmasovnije proglašenje blaženima za pontifikata
Ivana Pavla II. Svečanim euharistijskim slavljem
na Trgu Sv. Petra u Vatikanu 30. rujna otvorena je
10. redovna opća skupština Biskupske sinode
posvećena temi "Biskup, služitelj evanđelja Isusa
Krista za nadu svijeta". Te 2001. godine 1.
kolovoza u Vatikanu je održana 1000. Papina
audijencija, a 20. listopada prvi put u povijesti
na čast oltara uzdignut je bračni par: rimski
supružnici Luigi Beltrame Quattrochi i Maria
Corsini. Nakon terorističkih napada od 11. rujna
Papa u tijeku molitve Anđelova pozdravljenja
poziva katolike na dan posta za mir a predstavnike
religija svijeta na Dan molitve za mir u svijetu u
Asizu. U studenome Papa je proglasio posinodalnu
apostolsku pobudnicu "Crkva u Oceaniji", u kojoj
su prikupljena razmišljanja i zaključci s posebne
sinode za Oceaniju održane 1998. godine u
Vatikanu. Nakon što je potpisao dokument Papa je
tekst te apostolske pobudnice prvi put poslao
e-mailom svim biskupijama
Oceanije.
Napetosti između Svete Stolice i
Moskve
U veljači 2003. Papa je u Rusiji
ustanovio Moskovsku crkvenu pokrajinu te četiri
apostolske uprave uzdignuo na rang biskupija, što
je izazvalo buru negodovanja i dovelo do
zamrzavanja odnosa Moskovskog patrijarhata sa
Svetom Stolicom. Ubrzo je uslijedio i odgovor
Moskve: iz zemlje je u travnju protjeran katolički
biskup Jerzy Mazur, a u narednim mjesecima i više
katoličkih svećenika na službi u Rusiji. Na udaru
Moskve nisu se našli samo katolici: u listopadu
2002. Moskva je uskratila vize petero američkih
protestantskih misionara.
Dan molitve za
mir u svijetu u Asizu
Na Papin poziv 24.
siječnja na Dan molitve za mir u svijetu u Asizu
okupili su se predstavnici 12 svjetskih religija i
31 kršćanske Crkve. U zaključnoj izjavi
"Obvezujemo se na mir" sve su Crkve i religije
iznijeli svoja stanovišta i opredjeljenja za
izgradnju mira, solidarnosti i međusobnog
dijaloga.
U Vatikanu su krajem veljače
predstavljena dva dokumenta Papinskog vijeća za
sredstva društvenog priopćivanja "Etika na
Internetu" te "Crkva i Internet". Papa Ivan Pavao
II. uputio je 11. ožujka 2002. brzojav sućuti
zagrebačkom nadbiskupu i metropolitu Josipu
Bozaniću u povodu smrti umirovljenog zagrebačkog
nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, koji je toga
dana preminuo u Zagrebu. "On se, kako tijekom
komunističkog režima tako i nedavnog razdoblja
nacionalne povijesti označenog stradanjima, svim
snagama zauzimao za obranu slobode i dostojanstva
hrvatskog naroda, ujedinjujući blagu ljubav sa
čvrstom postojanošću pastira odgovornog za stado",
istaknuo je, među ostalim, Papa prisjećajući se u
svom brzojavu kardinala Kuharića. Nekoliko dana
kasnije Papu je duboko pogodilo "barbarsko
ubojstvo" kolumbijskog nadbiskupa Isaiasa Duarta
Cancina koji je 16. ožujka 2002. ubijen u atentatu
pred crkvom u Caliju, kada su na njega pucala
dvojica muškarca.
Crkvu i javnost u Americi
duboko su potresle afere seksualnog zlostavljanja
maloljetnika od strane predstavnika klera. U
Vatikanu je održan interdikasterijalni susret sa
američkim kardinalima. Vodstvo američke Crkve
založilo se na susretu za brže otpuštanje
svećenika koji su krivi za seksualno zlostavljanje
maloljetnika te razvijanje novog postupka za
slučajeve kada biskupi ocijene da neki duhovnik
predstavlja prijetnju u svojim odnosima s djecom i
mladeži, kako bi se u budućnosti izbjegli
skandali.
Više je put Sveti Otac tijekom 2002.
pozivao i na mir na Bliskom Istoku gdje je došlo
do nove eskalacije sukoba, a tijekom izraelske
okupacije bazilike Rođenja u Betlehemu osobno se
zauzeo za njezin prekid te telefonski razgovarao s
franjevcima zatočenim u bazilici. Početkom svibnja
u Vatikanu je predstavljeno apostolsko pismo Ivana
Pavla II. "Misericordia Dei" ("Božje milosrđe") o
nekim vidicima slavljenja sakramenta pomirenja. Na
svom 96. apostolskom putovanju također u svibnju
Papa je posjetio Azerbajdžan i Bugarsku gdje je
održan povijesni susret Pape s patrijarhom
Bugarske pravoslavne crkve Njegovom Svetosti
Maximom.
Na svom 97. apostolskom putovanju
posjetio je Kanadu gdje je sudjelovao na
veličanstvenom Svjetskom danu mladeži u Torontu,
Gvatemalu te Meksiko gdje je proglasio svetim
prvog Indijanca Juana Diega. Na 98. apostolskom
putovanju Papa je osmi put posjetio domovinu
Poljsku gdje je boravio od 16. do 19. kolovoza
posvetivši prvo svetište Božjem milosrđu. Papa je
u Vatikanu 6. listopada 2002. proglasio svetim
utemeljitelja prelature Opus Dei Josemariju
Escrivu de Balaguera. Nekoliko dana kasnije 12.
listopada primio je u Vatikanu rumunjskog
patrijarha Teoctista. Nakon susreta Papa i
patrijarh Teoctist uputili su zajedničku izjavu u
kojoj su ponovno potvrdili zajedničku želju za
jačanjem i poboljšanjem ekumenskog dijaloga.
Godina krunice i Otajstva
svjetla
Početak dvadeset i pete obljetnice
svoje papinske službe pod marijanskim geslom
"Totus tuus" ("Sav tvoj") 16. listopada 2002. papa
Ivan Pavao II. stavio je pod znak Marije:
proglasio je Godinu krunice i uveo u najrašireniju
marijansku molitvu na svijetu, krunicu pet novih
otajstava koja je nazvao "otajstvima svjetla",
vezanim uz najistaknutije trenutke Isusova javnog
života. Godina krunice slavila se od listopada
2002. do listopada 2003. Uz taj događaj Papa je
uputio apostolsko pismo "Rosarium Virginis Mariae"
(Krunica Djevice Marije) posvećeno svetoj krunici.
U studenome Papa je posjetio talijanski parlament.
Sveta Stolica je u prosincu odobrila dokument
američkih biskupa u kojem su sadržane "temeljne
norme" za biskupijske/župne politike vezane uz
slučajeve spolnih zlostavljanja maloljetnika od
strane svećenika ili đakona. Trg Sv. Petra u
Vatikanu i urede Svete Stolice krasila su o
svetkovini Božića te 2002. godine božićna drvca iz
Hrvatske.
Treći Papin pohod
Hrvatskoj
Papa Ivan Pavao II. potvrdio je
duboke veze Svete Stolice i naše zemlje svojim
trećim posjetom Hrvatskoj koje je održano od 5. do
9. lipnja 2003. Hrvatska se tako priključila malom
broju zemalja koje su u više navrata bile
odredište Papinih putovanja. Posjetivši Dubrovnik
(6. lipnja), Osijek i Đakovo (7. lipnja), Rijeku
(8. lipnja) i Zadar (9. lipnja) Papa je upotpunio
vlastitu sliku u Hrvatskoj i može se reći upoznao
svaki njezin kutak, od krajnjega juga do krajnjeg
istoka. Nezaboravna su mnoštva vjernika koja su
sudjelovala na misnim slavljima koja je Papa
predvodio u našim gradovima tijekom toga trećeg
posjeta. Samo u Osijeku Papu je došlo vidjeti čak
220.000 ljudi!
U drugoj polovici lipnja 2003.
posjetio je Bosnu i Hercegovinu i tom prigodom u
Banjoj Luci proglasio blaženim slugu Božjega Ivana
Merza. U propovijedi je Sveti Otac, između
ostaloga, istaknuo: "I vama, evo, ljubljeni sinovi
i kćeri ove Crkve hodočasnice u Bosni i
Hercegovini, dolazim raširenih ruku kako bih vas
zagrlio i priopćio vam da zauzimate posebno mjesto
u Papinu srcu. Papa neprestano u molitvi prikazuje
Gospodinu patnju koja još uvijek otežava vaš hod
naprijed, te se s vama zajedno nada i čeka bolje
dane" rekao je Papa na svečanoj misi na Petrićevcu
u Banjoj Luci 22. lipnja.
U niz navrata Papa
poziva na mir. Od 23. do 26. siječnja u
filipinskome glavnom gradu Manili održan je IV.
Svjetski susret obitelji pod geslom "Kršćanska
obitelj - radosna vijest za treće tisućljeće" na
kojem je sudjelovalo više od milijun ljudi. Papa
Ivan Pavao II. primio je 6. veljače u posebnu
audijenciju izaslanstvo Svetog sinoda Srpske
pravoslavne crkve, koje je predvodio crnogorski
metropolit Amfilohije Radović zajedno s vladikom
Irinejom Bulovićem i dekanom Pravoslavnoga
bogoslovnog fakulteta Vladanom Perišićem.
Papin odlučni "ne" ratu u Iraku
Veljača
2004. u Vatikanu je bila u znaku intenzivnih
diplomatskih aktivnosti posvećenih iračkoj krizi u
kojima je Sveta Stolica izrazila svoju odlučnost
da se učine svi napori kako bi se pod svaku cijenu
izbjegao rat. U sklopu diplomatskih aktivnosti
Svete Stolice francuski kardinal Roger Etchegaray
boravio je u svojstvu posebnog Papinog izaslanika
u mirovnoj misiji u glavnom iračkom gradu Bagdadu,
dok je, također u svojstvu posebnoga Papinog
izaslanika, kardinal Pio Laghi posjetio 5. ožujka
Washington, gdje se susreo s američkim
predsjednikom te mu izrazio snažno protivljenje
Svete Stolice američkoj invaziji na Irak
potvrdivši još jednom uvjerenje Svete Stolice da
je mir još uvijek moguće sačuvati. Papa je pozvao
sve katolike da na Čistu srijedu, 5. ožujka mole i
poste za mir, posebno na Bliskom Istoku.
Kardinal Joseph Ratzinger i talijanski filozof
Giovanni Reale predstavili su u Vatikanu 6. ožujka
zbirku pjesama pape Ivana Pavla II. "Rimski
triptih". Na poticaj Vijeća europskih biskupskih
konferencija (CCEE) i Europskoga odbora
sveučilišnih kapelana, i u suradnji s Uredom za
pastoral sveučilišta Rimskoga vikarijata u subotu
15. ožujka proslavljen je Prvi europski dan
sveučilištaraca. Papa Ivan Pavao II. uputio je 14.
ožujka brzojav sućuti u povodu ubojstva
srbijanskog premijera Zorana Đinđića.
Ivan
Pavao II. primio je 8. siječnja 2004. predsjednika
Hrvatske vlade dr. Ivu Sanadera u privatni posjet.
U 10-minutnom razgovoru Papa i premijer Sanader
osvrnuli su se na međunarodno stanje, a posebno je
bilo govora o ulasku Hrvatske u Europsku uniju i o
potpori Svetoga oca hrvatskoj integraciji u
ustanove Unije.
"Ovih dana Europa proživljava
još jedan važan trenutak svoje povijesti", rekao
je Papa Ivan Pavao II. u nedjeljnom nagovoru 2.
svibnja vjernicima na Trgu Svetog Petra, osvrćući
se na ulazak deset novih zemalja u Europsku uniju.
"Jedinstvo europskih naroda, ako želi biti trajno,
ne može biti samo ekonomsko i političko", upozorio
je pritom Papa.
Papa Ivan Pavao II. na susretu
s američkim predsjednikom Georgom W. Bushom u
Vatikanu u lipnju te godine zatražio je brzu
normalizaciju stanja u Iraku uz aktivno
sudjelovanje Ujedinjenih naroda.
U subotu 5.
lipnja i nedjelju 6. lipnja Papa je posjetio
Švicarsku. Prvog dana pohoda sudjelovao je na
nacionalnom susretu mladih švicarskih katolika a
drugog dana na stadionu Allmend u Bernu predvodio
koncelebrirano euharistijsko slavlje na kojem je
sudjelovalo više od 50.000 vjernika.
Na
svetkovinu Tijelova, u četvrtak 10. lipnja Papa je
proglasio "Godinu Euharistije". Papa izražava
veliku zabrinut za stanje u Darfuru, sudanskoj
pokrajini na granici s Čadom, koje se jako
pogoršalo. Zbog toga je Sveti Otac u Sudan poslao
predsjednika Papinskoga vijeća "Cor Unum"
nadbiskupa Paula Josefa Cordesa, kako bi izrazio
svoju bliskost i solidarnost.
U povodu
obilježavanja 150. obljetnice proglašenja dogme o
Bezgrešnom začeću Papa je 14. i 15. kolovoza
hodočastio zajedno s bolesnicima u glasovito
francusko marijansko svetište Lurd. U
poslijepodnevnim satima 14. kolovoza u papamobilu
je predvodio procesiju s više od 100.000
hodočasnika, bolesnika i svećenika u molitvi
krunice, od Špilje ukazanja do bazilike Sv.
Krunice.
U bazilici Sv. Petra u Vatikanu u
nedjelju 17. listopada 2004. Ivan Pavao II.
označio je početak Godine Euharistije, u prigodi
koje je i napisao apostolsko pismo "Mane nobiscum
Domine" - "Ostani s nama, Gospodine", a koja će
završiti Sinodom biskupa u Rimu u listopadu 2005.
godine.
Krajem godine papa Ivan Pavao II.
izrazio je solidarnost sa žrtvama snažnog potresa
koji je pogodio Indoneziju i susjedne zemlje.
"Radost svetkovine Božića pomutile su vijesti koje
stižu iz Jugoistočne Azije o snažnom potresu koji
je pogodio Indoneziju i neke druge zemlje, kao što
su Šri Lanka, Bangladeš, Myanmar, Tajland,
Malezija i Maldivi. Molimo za žrtve te strašne
tragedije i jamčimo našu solidarnost sa onima koji
trpe, te istodobno izražavamo želju da se
međunarodna zajednica zauzme da pruži utjehu
pogođenom pučanstvu", rekao je Papa u svom
nagovoru uz molitvu Anđeoskog pozdravljenja na
blagdan svetog Stjepana 26. prosinca 2004.
Zbog otežanog gutanja i disanja te kašlja 2.
veljače 2005. oko 22.50 sati Papa je prebačen
kolima hitne pomoći u bolnicu "Gemelli" u Rimu.
Ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice dr.
Joaquin Navarro-Valls objasnio je kako 84-godišnji
Papa ima određene respiratorne poteškoće. Nakon
devet dana provedenih na liječenju u bolnici
Gemelli u Rimu papa Ivan Pavao II. vratio se 10.
veljače u Vatikan, no već 24. veljače ponovno je
hospitaliziran i tomu je prigodom izvršen zahvat
traheotomije kako bi se Papi omogućilo lakše
disanje. U međuvremenu u utorak 22. veljače Papa
je primio u Vatikanu hrvatskog premijera Ivu
Sanadera i hrvatsko državno izaslanstvo te ponovno
izrazio potporu Hrvatskoj na njezinu putu
približavanja Europskoj uniji.
Nakon osamnaest
dana provedenih u rimskoj bolnici Gemelli Papa se
u nedjelju 13. ožujka vratio u Vatikan kako bi
sudjelovao u obredima Velikog tjedna i proslavio
svetkovinu Uskrsa. Na savjet liječnika Papa nije u
obredima sudjelovao osobno. Tako je križni put na
Koloseumu na Veliki petak 25. ožujka pratio putem
televizije iz kapele u Apostolskoj palači. Na
svetkovinu Uskrsa s prozora svoje radne sobe
pratio je blagoslov Urbi et orbi kojeg je čitao
državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo
Sodano a onda nijemim pokretima ruke blagoslivljao
vjernike okupljene na Trgu Svetog Petra kao i one
koji su događaj pratili putem televizije ili
radija. Prvi put u povijesti pontifikata Ivan
Pavao II. nije na Uskrsni ponedjeljak 28. ožujka
predvodio molitvu Kraljice neba.
U srijedu 30.
ožujka posljednji se put pojavio na prozoru svoje
radne sobe i blagoslovio vjernike okupljene na
Trgu Sv. Petra.
Papa Ivan Pavao II. umro
je u 21.37 sati u subotu 2. travnja 2005.
|
