Vatikan, 2. prosinac 2009. (KTA – Katolička tiskovna agencija) – Skup se održava u okviru Međunarodne godine astronomije, a povodom obilježavanja 400. obljetnice otkrića teleskopa. Tko gleda svemir slijedeći Galileove pouke, neće se moći zaustaviti samo na onome što može motriti teleskopom, nego će morati nastaviti dalje kako bi se upitao o smislu i cilju na koje usmjerava sve stvoreno – napomenuo je papa Benedikt XVI. u poruci upućenoj u prigodi održavanja skupa koji je započeo u ponedjeljak, 30. studenog, na Papinskome lateranskom sveučilištu, na temu „Od Galileova teleskopa do razvojne kozmologije. Znanost, filozofija i teologija u dijalogu“. Skup se održava u okviru Međunarodne godine astronomije, a povodom obilježavanja 400. obljetnice otkrića teleskopa.
Sveti Otac u poruci opisuje Galileovo divljenje i uzbuđenje kada je, prije 400 godina, 1609. godine, prvi put uperio teleskop prema nebu. Tim otkrićem, koje je – prema Papinim riječima – odlučujući korak u povijesti čovječanstva, znanost je postala nešto drugačija od one kako su je prije uvijek zamišljali. Galileo je prodro u nepoznate putove svemira, širom otvarajući vrata kako bi promatrao sve beskonačnije prostore, i potičući nova pitanja o samome početku svemira. I danas svemir i dalje pobuđuje pitanja na koja jednostavno motrenje ne uspijeva dati zadovoljavajući odgovor; samo prirodne i fizičke znanosti nisu dovoljne – primijetio je nadalje Sveti Otac te dodao kako nas upravo Galileova pouka vodi do tog mišljenja. Sâm je Galileo, naime, tvrdio da je Bog napisao knjigu prirode u obliku matematičkoga jezika. Pa ipak – dodao je Sveti Otac – matematika je zamisao ljudskoga duha za shvaćanje stvorenoga. Stoga, savršeno podudaranje stvarne strukture svemira i intelektualne strukture ljudskoga subjekta poziva na gledanje jedinstvenoga stvoriteljskog Uma koji povezuje te dvije stvarnosti.
Pitanja o beskonačnosti svemira, njegovu početku i kraju, kao i o njegovu shvaćanju – napomenuo je nadalje Sveti Otac – ne pretpostavljaju nijedan znanstveni odgovor. Tko gleda svemir slijedeći Galileovu pouku, neće se moći zaustaviti samo na onome što može promatrati teleskopom, nego će morati nastaviti dalje kako bi se upitao o smislu i cilju na koje usmjerava sve stvoreno. U tom je smislu Papa izrazio nadu u novi dijalog među znanstvenim, filozofskim i teološkim spoznajama, jer među njima nema nikakva sukoba. Naprotiv, – istaknuo je Papa – samo u onoj mjeri u kojoj će one uspjeti ući u dijalog, i razmijeniti svoje nadležnosti, bit će u stanju pružiti današnjim ljudima uistinu uspješne rezultate. Na koncu poruke Sveti je Otac pozvao da se izbjegava opasnost koja stoji iza brojnih uspjeha: da se čovjek pouzda samo u znanost te zaboravi podići pogled dalje od sebe, prema onom nadnaravnom Biću, Stvoritelju svega, koji je u Isusu Kristu očitovao svoje lice Ljubavi.
